Vojna diktatura u Brazilu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Upozorenje: Podatak nije popunjen za " ime"
Upozorenje: Podatak nije popunjen za "kontinent"
Republika Sjedinjenih Država Brazila
Predložak:No bold
<templatestyles src="Bezpodebljanja/styles.css"/>República dos Estados Unidos do BrasilPredložak:VcSavezna Republika Brazil
Predložak:No bold
<templatestyles src="Bezpodebljanja/styles.css"/>República Federativa do Brasil
←
1964. – 1985. →
Geslo
„Ordem e Progresso”
„Red i napredak”
Himna
Hino Nacional Brasileiro
(hrvatski: „Brazilska državna himna”)
Lokacija {{{genitiv}}}
Lokacija {{{genitiv}}}
Glavni grad Brasília
Jezik/ci Portugalski
Religija Predložak:Ublist
Vlada
Predsjednik
 - 1964. Ranieri Mazzilli (prvi)
 - 1979. – 1985. João Figueiredo (zadnji)
Legislatura Nacionalni kongres Brazila
 - Gornji dom Savezni senat
 - Donji dom Zastupnički dom
Povijest Hladni rat
 - Vojni državni udar 1. travnja 1964.
 - Novi ustav 24. siječnja 1967.
 - Institucionalni akt br. 5 13. prosinca 1968.
 - Demokracija obnovljena 15. ožujka 1985.
Stanovništvo
 - 1970. 94 508 583 
 - 1980. otp. 121 150 573 
Valuta Cruzeiro

Vojna diktatura u Brazilu (portugalski: ditadura militar), ponekad zvana Peta Brazilska Republika,[1][2] uspostavljena je 1. travnja 1964., nakon državnog udara Brazilskih oružanih snaga uz potporu vlade Sjedinjenih Američkih Država[3] protiv predsjednika Joãoa Goularta. Trajala je 21 godinu, do 15. ožujka 1985.[4]

Vojni udar 1964. planirali su i izveli najviši zapovjednici Brazilske vojske, a podržali su ga gotovo svi visoki vojni dužnosnici, s konzervativnim sektorima društva, poput Katoličke crkve i antikomunističkih civilnih pokreta.[5][6] Udar su podržali José de Magalhães Pinto, Adhemar de Barros i Carlos Lacerda, tadašnji guverneri saveznih država Minas Gerais, São Paulo i Guanabara, redom. Američko Državno tajništvo podržao je udar putem Operacije Brother Sam te je potom podupirao režim putem svog veleposlanstva u Brasíliji.[3][4][7]

Diktatura je dostigla vrhunac popularnosti početkom 1970-ih s takozvanim „Brazilskim čudom”. João Figueiredo postao je predsjednik u ožujku 1979.; iste godine donio je Zakon o amnestiji za politička kaznena djela počinjena za i protiv režima. Dok se borio s radikalcima unutar vlade i podupirao politiku redemokratizacije, Figueiredo nije mogao kontrolirati propadajuće gospodarstvo, kroničnu inflaciju i istovremeni pad ostalih južnoameričkih vojnih diktatura. Usred masovnih narodnih demonstracija na ulicama najvećih brazilskih gradova, prvi slobodni izbori u 20 godina održani su za nacionalni zakonodavni dom 1982. Godine 1985. održani su novi izbori, ovaj put za neizravni izbor novog predsjednika, a natjecali su se civili kandidati po prvi put od 1960-ih te ih je opozicija pobijedila. Godine 1988. donesen je novi Ustav i Brazil se službeno vratio demokraciji.

Izvori

Vanjske poveznice

  1. ↑
    • Nepoznat parametar: chapter-url
    • Nepoznat parametar: collaboration
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: lccn
    • Parametar chapter nije dopušten u klasi book
    • Parametar archive-date nije dopušten u klasi book
    • Parametar url-status nije dopušten u klasi book
    • Parametar access-date nije dopušten u klasi book
    • Parametar archive-url nije dopušten u klasi book
  2. ↑ 5ª República (09.04.1964 - 05.10.1988). Portal da Câmara dos Deputados 0. Pristupljeno 2023-03-07.
  3. ↑ 3,0 3,1
    • Nepoznat parametar: chapter-url
    • Nepoznat parametar: via
    • Parametar chapter nije dopušten u klasi book
    • Parametar url-status nije dopušten u klasi book
    • Parametar archive-date nije dopušten u klasi book
    • Parametar archive-url nije dopušten u klasi book
  4. ↑ 4,0 4,1 Document No. 12. U.S. Support for the Brazilian Military Coup d'État, 1964.
  5. ↑
    • Nepoznat parametar: trans-title
  6. ↑
    • Nepoznat parametar: trans-title
    • Parametar type nije dopušten u klasi news
    • Parametar access-date nije dopušten u klasi news
    • Parametar date nije dopušten u klasi news
    • Parametar author nije dopušten u klasi news
    • Parametar publisher nije dopušten u klasi news
    • Parametar title nije dopušten u klasi news
    • Parametar last nije dopušten u klasi news
    • Parametar first nije dopušten u klasi news
    • Parametar url nije dopušten u klasi news
    • Parametar language nije dopušten u klasi news
  7. ↑ Parker, Phyllis R. https://books.google.com/books?id=IeBPBAAAQBAJ.