Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Vladimir Njegovan

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Vladimir Njegovan (Zagreb, 28. travnja 1884. - Zagreb, 25. lipnja 1971.), hrvatski kemičar.

Bavio se analitičkom kemijom, fizikalnom kemijom, termodinamikom, kemijom poljoprivrednih proizvoda te poluindustrijskim i industrijskim procesima. Bio je vrlo aktivan u prevođenju stranih udžbenika i pisanju knjiga. Najveći njegov doprinos je idejno, a zatim i stvarno utemeljenje studija kemijskog inženjerstva i kemijske tehnologije u Hrvatskoj. Odigrao je i bitnu ulogu u dovođenju prof. Vladimira Preloga na mjesto profesora organske kemije na tadašnjoj Visokoj tehničkoj školi, a također ostvario je i znatan doprinos u razvoju industrije u Hrvatskoj između dva rata.

Životopis

Nakon studija u Zagrebu i Beču, Njegovan je otišao na vlastitu zamolbu u Križevce na Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište, gdje 1908. postaje učiteljem, te nakon toga odlazi na usavršavanje u Beč gdje je i doktorirao 1912. Nakon povratka u domovinu djelovao je kao profesor u II. realnoj a zatim i I. realnoj gimnaziji u Zagrebu, gdje ostaje do početka I. svjetskog rata, za vrijeme kojega je mobiliziran te radi kao bakteriolog u Vojnoj epidemijskoj bolnici u Vinkovcima. Godine 1919. postaje redoviti profesor analitičke i fizikalne kemije na Kraljevskoj tehničkoj visokoj školi u Zagrebu. Također, nedugo zatim je, upravo zbog vlastitog skretanja pozornosti vlasti na potrebu osnivanja studija kemijskog inženjerstva u nas, izabran i za prvog dekana Kemičko-inženjerskog odjela.

Utemeljio je 23. siječnja 1926. prvo strukovno društvo kemičara na području Hrvatske pod nazivom Jugoslavensko hemijsko društvo, kojemu je bio i prvi predsjednik do 1934. Godinu dana poslije 1927. utemeljio je časopis "Arhiv za hemiju i farmaciju", preteču najjačeg hrvatskog znanstvenog časopisa "Croatica chemica acta", kojemu je bio i prvi urednik do 1934.

Iz bogatog opusa, koji se sastoji od velikog broja udžbenika, ali i popularnih knjiga i knjižica, ističu se:

  • Odabrana poglavlja iz vinarstva, Križevci, 1913., suautor Milutin Urbani
  • Kvalitativna analiza, Zagreb, 1923., suautori Mirko Mirnik i B. Ćelap
  • Hemija za više razrede srednjih i stručnih škola, Zagreb, 1936., suautor M. Krajčinović
  • Anorg. hemija sa tehnologijom za trgovačku akademiju i srednje tehničke škole, Zagreb, 1937.
  • Osnovi hemije, Zagreb, 1939.

Za vrijeme Drugoga svjetskog rata mobiliziran je kao kapetan I. klase inženjerije i u vojsci je proveo manje od mjesec dana (travanj 1941.), upravo koliko je i trajao raspad jugoslavenske vojske. Ministarstvo narodne prosvjete NDH umirovljuje ga 1. ožujka 1943., a konačno umirovljenje dolazi od Ministarstva industrije i rudarstva NR Hrvatske 27. prosinca 1945.

Umro je 25. lipnja 1971. u Zagrebu. Na matičnom fakultetu nalazi se stalni postav u čast utemeljiteljima studija, među kojima istaknuto mjesto zauzima i prof. Njegovan.

Izvori

  • M. Kaštelan - Macan: "Velikani kemijsko - inženjerskoga studija" (2006.),

Vanjske poveznice