Vladan Čutura

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Vladan Čutura (Sombor, 1982.), vojvođanski kroatist i kulturni djelatnik hrvatske nacionalnosti, podrijetlom iz Bezdana.[1]

Životopis

Rođen je u Somboru. U Bezdanu je išao u vrtić, i to u skupinu na mađarskom jeziku. Osnovnu školu i gimnaziju Veljko Petrović završio je u Somboru.[2] U Zagrebu je studirao kroatistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu. [1] Poslije studija se vratio u Srbiju. Prvo je bio lektorom u NIU Hrvatskoj riječi u Subotici,[2]Radio je kao profesor hrvatskog jezika u Srednjoj politehničkoj školi u Subotici i u osnovnoj školi Matija Gubec u Tavankutu[1] u okviru programa hrvatske nastave u inozemstvu Ministarstva obrazovanja i znanosti Republike Hrvatske. 2018. je doktorirao na zagrebačkom Filozofskom fakultetu s radom Fenomenologija zločina u hrvatskome kriminalističkom romanu, što je poslije objavio u knjizi. Nakon Subotice, i povratka u Zagreb, otišao je u Austriju. Ondje je lektorom hrvatskoga jezika na Visokoj pedagoškoj školi Gradišće u Željeznom. To je prvi studij kroatistike na cijelom njemačkom govornom području i namijenjen je budućim učiteljima u osnovnim i srednjim školama koji žele predavati hrvatski jezik u Austriji. Program tog studija sastavila je voditeljica toga studija, Andrea Zorka Kinda Berlaković, i na dvjema je razinama: na primarnoj se uči standard gradišćanskih Hrvata, a na sekundarnoj standardni hrvatski jezik. Čutura je i predavačem na kolegijima Regionalni studiji: jugostočna Europa i zapani Balkan te Interkulturalne kompetence na Veleučilištu Burgenland, također u Gradišću.[2]

Suradnik Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.[3] Članom povjerenstva za izbor dobitnika Nagrade Emerik Pavić, za područje književnih djela.[4][5][6] Zamjenik glavnog i odgovornog urednika Nove riječi.[7][8] Članom je Povjerenstva za literarne radove za likovno-literarni natječaj Moj lipi zavičaj koji su raspisali u povodu Godine hrvatskih velikana u Vojvodini, Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Ostali članovi povjerenstva su Katarina Čeliković i Bernadica Ivanković.[9]

Priredio je knjigu Suvremena vojvođansko-hrvatska kratka priča.[2] Pod naslovom Rič hrvatska u Vojvodini, Nova Istra je objavila izbor kratkih priča Hrvata iz Vojvodine što ih je sačinio Čutura, uz Čuturin uvodni esej Panorama vojvođansko-hrvatske kratke priče od 1990. do 2010..[10]

Izvor

  1. 1,0 1,1 1,2 Zlata Vasiljević: Po znanje preko granice. Hrvatska riječ, Subotica. 11. siječnja 2013. Pristupljeno 14. siječnja 2026.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 D.B.P./Hrvatska riječ: Razgovor s Vladanom Čuturom, profesorom hrvatskog jezika i književnosti u Austriji . ZKVH. 29. kolovoza 2025. Pristupljeno 14. siječnja 2026.
  3. Godišnjak Sadržaji brojeva
  4. Hrvatska matica iseljenika ZKVH: Dodijeljene nagrade Emerik Pavić i Tomo Vereš, 7. studenoga 2013. (pristupljeno 24. listopada 2015.)
  5. ZKVH Utemeljenje nagrade za najbolju knjigu godine „Emerik Pavić“
  6. Radio Subotica na hrvatskom Utemeljenje nagrade za najbolju knjigu godine «Emerik Pavić», 19. rujna 2012.
  7. Izišao prvi broj »Nove riječi«. Novi časopis za književnost i umjetnost na hrvatskom jeziku, Hrvatska riječ (Subotica), D.B.P., 4. srpnja 2013.
  8. Radio Subotica na hrvatskom «Nova riječ» - prostor za afirmaciju književnosti vojvođanskih Hrvata, Siniša Jurić, 12. srpnja 2013.
  9. Najbolji na natječaju „Moj lijepi zavičaj“ Glas ravnice br. 163, DSHV
  10. ZKVH: Izbor kratkih priča Hrvata iz Vojvodine u Novoj Istri . Hrvatska matica iseljenika. 10. travnja 2013. Pristupljeno 14. siječnja 2026.