Vislanski zaljev

Satelitska slika zaljeva

Vislanski zaljev (rus. Калинингра́дский залив, polj. Zalew Wiślany, nje. Frisches Haff) je laguna u pomorju dviju država, Poljske i Rusije, na jugu Baltičkog mora (zemljopisne koordinate 54.476389°N 17.40363°E / 54.476389; 17.40363) . Laguna je skoro sasvim zatvorena voda stajaćica, odvojena od mora Vislanskom kosom (sprudom) (rus. Балтийская коса i Вислинская коса, polj. Mierzeja Wiślana, nje. Frische Nehrung). Dotok svježe vode dolzi kroz Baltijski tjesnac (rus. Балтийский пролив, Пиллавский пролив, polj. Cieśnina Piławska, Nowa Głębia, nje. Pillauer-Tief, Pillauer Seetief, Neu-Tief, Das Gatt). Zaljev je dug 91 km, širok od 2 do 11 km, površine 838 km². Nalazi se na istočnom dijelo rajona grada Baltijska. Dužina obalne crte je 270 km, od koje 159 km je u Rusiji i 111 km u Poljskoj. Prosječna dubina je 2,7 metara, a najdublja točka je 5,2 metra, ne računajući umjetni plovni put Kalinjingradski morski brodski kanal. Duž kanala se nalaze umjetni otoci nastali nasipanjem (Zeleni otok i ini). Najveći otok Nasipni nalazi se na ozemlju ruske Federacije, a samo ime govori kako je nastao. Razina mora u zaljevu nešto je viša od prosječne morske razine, zato što u nj dotječu rijeke Nogat, Pregolja i Prohladnaja, a zaljev je zatvoren zbog čega sporije otječe iz njega nego što u nj otječe. Zbog svega tog more u zaljevu je gotovo slatkovodno, s čime je u svezi i njemačko ime zaljeva ("svježi", Frisches, a na njemačkom je "slatka voda" "svježa").