Vinko Vrbanić (Novi Varoš, 1951.) je hrvatski novelist, pripovjedač i romanopisac iz Vinkovaca.[1] Poznat je po kratkim pričama, novelama Furmani–Sokolov let i romanu Glasovi u šumi.Dobitnik je 1. nagrade za kratku priču na književnom natječaju Dr. Stjepan Kranjčić. Završio je Srednju poljoprivrednu školu u Požegi, radio na gradilištima i borio se u Domovinskom ratu.[2][3]
Žanr
Novele Furmani i Sokolov let su zbirke kratkih priča povezanih labavom narativom, ali se razlikuju po stilu i odabiru tema. Prva je o ljudima novijeg doba s dna socijalne ljestvice u urbanoj sredini, dok se druga pretežno zasniva na legendama iz hrvatske prošlosti i ima osobine povijesne fikcije. Naslov Glasovi u šumi ima odlike "coming-of-age" romana s elementima magičnog realizma. Autor opisuje odrastanje glavnog junaka i uključuje stvarne likove i događaje koji su obilježili jedan period od presudne važnosti za državnu emancipaciju hrvatskog naroda. "Konačno smo dobili pripovjedača," kaže Zlatko Virc u Vinkovačkom listu, "koji se odmakao od tradicionalnih tema i okrenuo urbanoj sredini i vješto izbjegava srcedrapateljske sadržaje."[4]
Teme
Autor gradi priče zasnovane na uvjerljivim, ako ne i stvarnim likovima i događajima i kao njegovi postmoderni prethodnici se dotiče isto tako velikih tema poput slobode, sudbine, dobra i zla, itd. U noveli Sokolov let, kratke priče opisuju sudbine običnih ljudi za vrijeme borbi između velikih imperijalnih sila tog doba stavljenim u kontekst propadanja Osmanskog Carstva.[4] U noveli Furmani, Vrbanić propituje pojam sudbine u kratkim pričama o ljudima s dna socijalne ljestvice koji unatoč tome što neumjereno piju, doživljavaju život s posebnim optimizmom.[4] Njegov “coming-of-age” roman Glasovi u šumi govori o odrastanju i upornoj borbi glavnog junaka za bolji život u surovim uvjetima.[5]
Stil
Vinko Vrbanić piše pučkim izričajem[6] u razgovornom stilu. Često upotrebljava varijantske dublete (što/šta, domovina/otadžbina, vrt/bašta, dvorište/avlija), frazeme (mirna Bosna, obrali smo bostan, povući iz petnih žila), ali i poveći broj riječi iz već zaboravljenog vokabulara Slavonije (opatrnuti, iskrlještiti, štranjga, ćapiti), da vjernije dočara karakter junaka i atmosferu mjesta i vremena. U duhu govorne tradicije, tipično lomi veća djela fikcije na kratke priče koje sadrže sve osnovne elemente dramatičke strukture, ponaosob uvod, zaplet i razrješenje.
Bibliografija
- Kratka priča "Gvozdansko", knjizevnost.hr, 2018[7]
- Kratka priča "Kuga", knjizevnost.hr, 2018[8]
- Kratka priča “Beograd”, ZiN Daily, ZVONA i NARI, 2018.[9]
- Kratka priča “Cvija”, Darežljivo srce, Glas Koncila, 2016. ISBN 9789532415223
- Kratka priča “Rakija”, Dar Domovine, Glas Koncila, 2014.[10]
- Roman Glasovi u šumi, Modimac Ltd., 2012.[11]
- Novele Furmani–Sokolov let, Modimac Ltd., 2011.[11]
- Kratka priča “Riječka luka”, Moji Vinkovci, Privlačica, 2010.
- Kratke priče “Džepni sat” i “Božić”, Moji Vinkovci, Privlačica, 2009.[12]
Priznanja
Izvori
- ↑ Vinko Vrbanić bio - Darežljivo srce, Glas Koncila, 2016. ISBN/9789532415223, Str. 132
- ↑ MORH Registar branitelja - dohvat 5. veljače 2017.
- ↑ Vinko-Vrbanić biografija na knjizevnost.hr
- ↑ 4,0 4,1 4,2 Vinko Vrbanić u Vinkovačkom listu 2012
- ↑ Glasovi u šumi - recenzija
- ↑ 6,0 6,1 Kranjčić 2016 - Obrazloženje 1. nagrada
- ↑ KNJIZEVNOST.HR kratka priča "Gvozdansko" hrvatski
- ↑ KNJIZEVNOST.HR kratka priča "Kuga"
- ↑ ZiN Daily kratka priča "Beograd"
- ↑ Crolist - Dar Domovine, Glas Koncila
- ↑ 11,0 11,1 Crolist link - Skupni katalog hrv. knjižnica
- ↑ Vinko Vrbanić - Kratke priče u Moji Vinkovci
- ↑ Vinko Vrbanić - Rezultati 36. književnog natječaja HSK
- ↑ Prva nagrada – Vinkovački list, 9. prosinca 2016.
- ↑ Vinko Vrbanić - Kratka priča uvrštena 2014.