Toggle menu
244,1 tis.
68
18
627,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Viktorik, Fuscijan i Gencijan

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Viktorik, Fuscijan i Gencijan
Viktorik, Fuscijan i Gencijan
Rođen 3. stoljeće
Preminuo 287. ili 230.
Slavi se u Rimokatolička Crkva
Spomendan 11. prosinca
Portal o kršćanstvu

Sveti Viktorik, (Victoricus, Victorice, Victoric), Fuscijan (Fuscian, Fulcian, Fulcien, Fuscien) i Gencijan (Gentian, Gentien) (? - 287. ili 230.) su trojica kršćanskih mučenika koje slavi Katolička crkva. Spomendan im je 11. prosinca.

Životopis

Prema predaji Viktorik i Fuscijan bili su misionari poslani iz Rima u današnji Thérouanne da propovijedaju kršćanstvo narodu zvanom Morini. Bili su sljedbenici Svetog Kventina i Krispina i Krispinijana. Kraj današnjeg Amiensa sreli su Gencijana koji ih je upozorio da se kršćani progone i ubijaju zbog svoje vjere. Gencijana je potom uhitio rimski guverner Rikcije Var i ispitivao o tome gdje su Viktorik i Fuscijan; kada mu je Gencijan to odbio reći, dao ga je pogubiti odrubljivanjem glave. Kasnije je guverner Viktorika i Fuscijana dao dovesti u Amiens, gdje ih je također pogubio. Međutim, njih dvojica su, prema Zlatnoj legendi ustali i noseći glave u rukama, hodali dvije milje od gubilišta. Na kraju su sva tri mučenika sahranjena u današnjem mjestu Saint-Fuscien.

Biskup Honorat Amienski, sedmi biskup Amiensa, otkrio je relikvije svetaca Viktorika, Fuscijana i Gencijana. Kipovi svetaca se nalaze na portalu katedrale u Amiensu. Krajem 6. stoljeća osniva se samostan u čast svetog Fuscijana, na mjestu gdje mu je odrubljena glava. Tijekom invazije Normana, samostan je bio uništen (859.), obnovljen (880.) i ponovo uništen, 925.. Od tada ostaje u ruševinama oko dva stoljeća.

Vanjske poveznice

Izvori

  1. ^  The Golden Legend or Lives of the Saints as Englished by William Caxton (Vol. One). Reprinted. (Bryn Mawr: Bryn Mawr College, 1973), 130.
  2. ^  James J. Rorimer, The Metropolitan Museum of Art Bulletin, Vol. 31, No. 10. (Oct., 1936), 201.