Vijeće veleučilišta i visokih škola

Vijeće veleučilišta i visokih škola okuplja veleučilišta i visokih škola radi promicanja zajedničkih interesa. Vijeće okuplja 16 veleučilišta i 24 samostalnih visokih škola.

Osnivanje i razvoj

Osnivačka sjednica Zajednice veleučilišta i visokih škola Hrvatske

Sukladno Zakonu o visokim učilištima, izglasanom u Hrvatskom saboru 1993. godine, kojim je u Hrvatskoj ponovno uspostavljen binarni visokoškolski sustav sa dvije vrste studija – sveučilišnim i stručnim – tijekom 1996. i 1997. godine započinju se osnivati prve nove visoke škole i veleučilišta u Hrvatskoj. Neke od njih pravne su slijednice bivših samostalnih viših škola, ukinutih tijekom reforme visokog obrazovanja sredinom 80–tih godina i pripojene sveučilišnom sustavu, a druge su potpuno nove visokoškolske ustanove.
U travnju 2002. godine osnovana je Zajednica visokih škola, s ciljem promicanja zajedničkih interesa visokih škola, kao i uklapanja stručnih studija u Hrvatskoj u trendove i standarde razvoja sličnih studija u Europi, uz osiguravanje mogućnosti uzajamne mobilnosti studenata i međusobnog priznavanja stručnog statusa.

Sjedište Zajednice bilo je u Visokoj zdravstvenoj školi u Zagrebu, koja je tada imala deset članica visokih škola. U travnju 2002. godine na sjednici skupštine ovjerava se statut Zajednice visokih škola i veleučilišta u RH. U listopadu 2003. godine sukladno novom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zajednica mijenja ime u Vijeće veleučilišta i visokih škola.

Ciljevi

Dugoročni ciljevi Vijeća utvrđeni su 2003. godine:

1. Usklađivanje stručnih studija u Hrvatskoj s trendovima i standardima u europskim zemljama.
2. Usklađivanje nastavnih programa i upisne politike s potrebama gospodarstvom radi primjerenosti vrste i sadržaja stručnog obrazovanja potrebama tržišta rada.
3. Ujednačavanje standarda kvalitete nastave.
4. Promicanje suradnje sa srodnim studijima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Djelokrug rada

Vijeće veleučilišta i visokih škola:

1. Propisuje nužne uvjete za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora na nastavna zvanja, odnosno radna mjesta.
2. Predlaže članove iz veleučilišnih i visokoškolskih redova u Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja.
3. Razmatra problematiku rada i razvoja veleučilišta i visokih škola i o tome donosi preporuke i mišljenja.
4. Obavlja druge poslove predviđene Zakonom o znanosti i visokom obrazovanju i poslove koje mu povjere visoka učilišta.

Predsjednici Vijeća

• 2003. - 2007. prof. dr. sc. Mladen Havelka, dekan Zdravstvenog veleučilišta
• 2007. - 2010. prof. dr. sc. Marko Jelić, dekan Veleučilišta u Kninu
• 2011. - 2015. prof. dr. sc. Slavica Ćosović Bajić. dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu,
• 2015. - 2019. prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, dekan veleučilišta VERN,
• od 1.10.2019. doc. dr. sc. Damir Jugo, dekan Edward Bernays Visoka škole za komunikacijski menadžment.

Članice Vijeća

Veleučilišta

1. Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina
2. Međimursko veleučilište u Čakovcu
3. Tehničko veleučilište u Zagrebu
4. Veleučilište „Nikola Tesla“ u Gospiću
5. Veleučilište u Karlovcu
6. Veleučilište „Marko Marulić“ u Kninu
7. Veleučilište u Požegi
8. Veleučilište u Rijeci
9. Veleučilište u Slavonskom Brodu
10. Veleučilište u Šibeniku
11. Veleučilište u Virovitici
12. Veleučilište Velika Gorica
13. Veleučilište Vern
14. Veleučilište „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru
15. Zdravstveno veleučilište u Zagrebu
16. Veleučilište Baltazar Zaprešić

Visoke škole

1. Visoka škola tržišnih komunikacija Agora
2. Rochester Institute of Technology Croatia
3. Visoko gospodarsko učilište u Križevcima
4. Visoka poslovna škola Libertas
5. Politehnika Pula, Visoka tehničko-poslovna škola s pravom javnosti
6. Visoka poslovna škola Manero, Višnjan
7. Visoka škola za sigurnost
8. Visoka policijska škola u Zagrebu
9. Zagrebačka škola ekonomije i managementa
10. RRiF – Visoka škola za financijski menadžment
11. Visoka poslovna škola Zagreb
12. Visoka škola za informacijske tehnologije Zagreb
13. Visoko evanđeosko teološko učilište
14. Visoka škola Hrvatsko zagorje Krapina
15. Visoko učilište Algebra - Visoka škola za primijenjeno računarstvo
16. Visoka škola za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje "Nikola Šubić Zrinski"
17. Visoka tehnička škola u Bjelovaru
18. Visoka škola multimedijskih i komunikacijskih tehnologija
19. Visoka škola Minerva u Dugopolju
20. Visoka škola za menadžment i dizajn Aspira
21. Visoko učilište EFFECTUS – visoka škola za financije i pravo
22. Edward Bernays Visoka škola za komunikacijski menadžment
23. Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije
24. Visoka škola za inspekcijski i kadrovski menadžment

Bivša veleučilišta i visoke škole

Društveno veleučilište u Zagrebu bilo je od 1998. do 2011. samostalno visoko učilište sa sjedištem u Gundulićevoj ulici, a pripojeno je Sveučilištu u Zagrebu. Veleučilište je nastalo izdvajanjem stručnih studija sa Sveučilišta u Zagrebu. Ponovno je pripojeno Sveučilištu u Zagrebu Uredbom Vlade Republike Hrvatske 2011. godine, a zatim kao pravna osoba prestala postojati.
Gradska vijeća gradova osnivača dana 18. ožujka 2013. u Koprivnici, odnosno 21. ožujka u Varaždinu, donose odluku o integraciji ustanova Veleučilište u Varaždinu i Medijsko sveučilište. Senat Medijskog sveučilišta, na svojoj sjednici održanoj dana 19. prosinca 2013., donosi odluku da danom integracije nova ustanova nosi ime Sveučilište Sjever. Rješenjem trgovačkog suda u Varaždinu od 22. siječnja 2014. godine dovršen je procesa integracije navedenih ustanova. Veleučilište VERN preuzeo je 2009. Zagrebačku školu za menadžment, 2011. Visoku novinarsku školu, 2013. Visoku politehničku školu Zagreb te 2014. Visoku školu Kairos. Spomenute visoke škole integracijom više ne postoje, ali VERN izvodi njihove studijske programe.

Vidi još

• Agencija za znanost i visoko obrazovanje
• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
• Visoko učilište
• Rektorski zbor

Vanjske poveznice

• Mrežna podstranica Vijeća veleučilišta i visokih škola na portalu AZVO-a.

Nedovršeni članak Vijeće veleučilišta i visokih škola koji govori o odgoju i obrazovanju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.