Toggle menu
308,7 tis.
63
18
564,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Vidni živac

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Vidni živac, optička hijazma i optički tračci

Vidni ili optički živac ili očni živac (lat. nervus opticus) je drugi moždani živac, a grade ga aksoni živčanih stanica koje se nalaze u ganglijskom sloju mrežnice oka.

Živac polazi od stražnjeg dijela očne jabučice, točnije od tzv. optičkog diska ili papile optičkog živca (lat. discus nervi optici) na mrežnici, i zatim se probija kroz žilnicu i bjeloočnicu, te ulazi u očnu šupljinu. Nakon toga, živac se prostire vijugavo unazad kroz masno tkivo očne šupljine i u predjelu njenog vrha ulazi u koštani optički kanal (lat. canalis opticus). Prije ulaska u kanal, u sastav očnog živca ulazi središnja arterija mrežnice (a. centralis retinae), a zajedno s njim u kanal ulazi i oftalmična arterija.

Poslije prolaska kroz optički kanal, živac ulazi u srednju lubanjsku jamu i pruža se unazad i unutra do optičke hijazme (lat.chiasma opticum). Na tom mestu se križaju pojedina vlakna desnog i lijevog očnog živca, prelazeći na suprotnu stranu.

Na svom putu kroz očnu šupljinu i kanal živac ima vanjsku ovojnicu (lat. vagina externa nervi optici), koju grade produžeci tvrde moždane opne, te unutrašnju ovojnicu (lat. vagina interna nervi optici), koju izgrađuju paučinasta i meka moždana opna. Između omotača se nalaze tzv. intervaginalni prostori.