Toggle menu
244,5 tis.
102
18
638,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Velika zavjera (Dubrovačka Republika)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Velika zavjera je bio plan lige katoličkih vladara: španjolskog kralja Filipa III., savojskog i mantovskog vojvode o osvajanju Balkanskog poluotoka. U planovima su sudjelovali i austrijski Habsburzi. Habsburško ratno vijeće u Štajerskom Gradcu (Grazu) je 1612. dubrovačkome vlastelinu Marinu Rastiću odobrilo pomoć. Dobio je zapovjedništvo nad senjskim uskocima s kojima je napao dubrovačko primorje, pljačkajući i paleći, ali nije postigao ništa bitno. U dijelu planova zamisao je bila da se postrojbe katoličkih država iskrcaju na području Dubrovačke Republike, s čime su se slagali i neki dubrovački vlastelini. Ali, većina dubrovačke vlastele nije nalazila svoj probitak u tome. Razlog je bio što su trgovački probitci (interesi) Dubrovačke Republike bili u svezi s povlasticama koje je Dubrovačka Republika imala od Turskog Carstva. Zbog toga se ta većina protivila tom naumu i oštro suprotstavila onome što je ostalo zapamćeno kao "velika zavjera". Tako su propali planovi iskrcavanja propali, a Španjolska je u dobu opadanja svoje moći došla do toga da još jednom mora uzmaknuti. Usprkos tome, Kraljevina Španjolska je zadržala i dalje dobre odnose s Dubrovačkom Republikom i uzimala ju u zaštitu.[1]

Izvori

  1. Neven Budak: Habsburzi i Hrvati. Kolo Matice hrvatske br. 3, 2002. Pristupljeno 24. studenoga 2025.
Sadržaj