Toggle menu
309,3 tis.
63
18
533,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Velika kukuta

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Cicuta douglasii (lijevo) i Conium maculatum (desno)
Velika kukuta
Pjegava velika kukuta
Pjegava velika kukuta
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Apiales
Porodica: Apiaceae
Potporodica: Apioideae
Rod: Conium

Velika kukuta (svinjac, živolina, lat. Conium), rod otrovnog ali i korisnog ljekovitog dvogodišnjeg raslinja iz porodice štitarki kojemu pripadaju tri vrste. Kukuta je najpoznatija po svojoj otrovnosti, točnije otrovu koniinu, koji je prvi puta sintetski dobiven 1886.[1]

Ime roda dolazi po grčkoj riječi konos (= nesvjestica).

Svjetsku slavu stekla je još u drevnoj Grčkoj jer su se njezinim otrovom vršila smaknuća, a jedan od njih bio je i Sokrat.[2]

Rod je raširen po gotovo cijeloj Europi, djelovima Azije, Sjevernoj Americi i Novom Zelandu. Stabljika je uspravna, može narasti do 250cm, gola i šuplja. Listovi su veliki, trokutasti i jajasti, cvjetovi mali i bijeli, cvatu od lipnja do rujna, a plod je kalavac. Cijela biljka ima neugodan miris. Koristi se u travarstvu u obliku melema, raznih ulja i masti, i kao sedativ i antispazmolitik. [3]

Može da izazove i trovanje domaćih životinja.

Vrste

  1. Conium chaerophylloides (Thunb.) Eckl. & Zeyh.
  2. Conium divaricatum Boiss. & Orph.
  3. Conium fontanum O.M. Hilliard & B.L. Burtt
  4. Conium hilliburttorum Magee & V.R.Clark
  5. Conium maculatum L.
  6. Conium sphaerocarpum O.M. Hilliard & B.L. Burtt



Izvori