Velika Kumanija (mađ. Nagykunság, lat. Cumania Maior)[1] je povijesna i zemljopisna pokrajina u središnjoj istočnoj Mađarskoj.
Ime je dobila po Kumanima (mađ. Kunok), nomadskom plemenu koji su se ovamo doselili 1241.-1242. poslije tatarske invazije. Kraj je ravničarski. Prostire se u Prekotisju (Tiszántúl), na srednjem toku Tise i Hortobágya. Na jednom kraju je grad Crnograd (mađ. Csongráda), a drugoj Kunmadaras ("Kunski Madaraš"). Doseljeni Kumani su vremeno promijenili način življenja te su se pomađarili do početka 16. stoljeća. tijekom turskih osvajanja sela su opustjela. Nakon oslobađanja od Turaka, početkom 18. stoljeća Leopold I. Habsburg organizirao je tri okruga u Jaziški okrug (Hármas kerületet ,Jászkun kerület). Založio je to kod teutonskih vitezova, ali su stanovnici otkupili sebe 1745. slobodni seljaci (Jászkun redemptio). Stanovnici su razvili opsežno stočarstvo po močvarnim stepama. 1828. je živjelo 47.672 stanovnika u 6 gradova (od kojih 18 u stepama): Karcag, Kisújszállás, Kunhegyes, Madarász (Kunmadaras), Túrkeve i Kunszentmárton, naseljeni iz naseljenog jaziškog područja. Nakon reorganizacije javne uprave 1876., uključeno u novu županiju, Jaziško-velikomunansko-szolnočku (Jász-Nagykun-Szolnok varmegye).
Vidi još
- Kumanija (Kunság)
- Mala Kumanija (Kiskunság)
Izvori
- ↑ Maria Magdolna Tatár: Etymology of a Cuman name. (60th Meeting of the PIAC, Székesfehérvár 2017). Permanent International Altaistic Conference. Pristupljeno 20. prosinca 2025.
Vanjske poveznice
- Jászkun Kerület, Hármas kerület . Mađarski katolički leksikon .
- Jász-Nagykun-Szolnok vármegye. Mađarski katolički leksikon
| |||||||||||||||||||||||