Vatroslav Bertić (Orehovica, 7. lipnja 1818. - Hum kraj Zaboka, 1901.) je bio hrvatski matematičar iz 19. stoljeća.
Životopis
Rodom je bio iz časničke obitelji po očevoj strani, a po majčinoj od plemenitaških obitelji (Gregoroczy, Deželić...). Studirao je tehniku u Budimpešti, a radno mjesto je dobio u Zagrebačkoj i Varaždinskoj županiji. Poslije je bio radio u izvršnoj vlasti, nakon što ga je hrvatski ban Josip Jelačić postavio u Bojni odsjek.
Malo se zna o njemu, ali po svojim djelima je mnogo pridonio dolasku do zakona matematičke logike (do kojih je poslije Bertića došao George Boole). Zalagao se za matematičko opismenjivanje Hrvata i za hrvatsko nazivlje u matematici (predlagao je naziv oloslovlje), čime pridonosi hrvatskom preporodu u tom području. U metodologiji učenja matematike značajno je njegovo zalaganje za učenje algebre i aritmetike kao cjeline. Objavljivao je u "Danici ilirskoj".
Djela
- "Nešto o matematici", Književne vijesti, Zagreb, 1846.
- matematička knjiga u 5 poglavlja (objavljena u Danici ilirskoj), 1846.; prvo i dio 2. poglavlja, pod imenom Samouka pokus pervi mu izlazi u Pešti 1847.
Zanimljivosti
- Želio je nazvati matematiku "oloslovlje".
Krsni kum njegovoj djeci je bio njegov cjeloživotni veliki kućni prijatelj, slavni hrvatski pjesnik Petar Preradović. [1].
Izvori
- ↑ Hrvatsko rodoslovno društvo Vatroslav Bertić
Radovi o Bertiću
- Božidar Ručević: O uvaženom matematičaru Vatroslavu Bertiću, Bedekovčanski glasnik, godina 2., broj 2., svibanj 2007.: 20. i 21.
Vanjske poveznice
- Zvonik Vatroslav Bertić – hrvatski matematičar 18/19 stoljeća
Nedovršeni članak Vatroslav Bertić koji govori o matematici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.