Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Vasil Levski

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Vasil Levski

Vasil Levski (bug. Васил Иванов Кунчев; Karlovo, 18. srpnja 1837.Sofija, 18. veljače 1873.) bio je bugarski revolucionar, ideolog, strateg i teoretičar bugarske nacionalne revolucije, vođa borbe za oslobođenje od osmanske vladavine.

Vasil Levski rođen je u Karlovu, 1837. Zaredio se u dvadeset četvrtoj godini kao pravoslavni monah, ali je kasnije napustio Crkvu i priključio se liberalnom pokretu.

Godine 1862. Levski je otišao u Srbiju, da se kao dobrovoljac pridruži Bugarskoj legiji, koju je osnovao također bugarski revolucionar Georgi Rakovski. Između 1862. i 1868. sudjelovao je u svim bugarskim borbama protiv Osmanskoga Carstva.

Krajem 1860.-ih, Levski je razvio revolucionarnu teoriju, koja je značila odlučan korak prema bugarskom pokretu oslobođenja. Ova teorija vidjela je nacionalno oslobađanje kao podizanje na oružje svih Bugara u Osmanskom Carstvu. Ustanak je trebala pripremiti, voditi i koordinirati središnja revolucionarna organizacija, koja bi trebala imati više lokalnih revolucionarnih komiteta u svim dijelovima Bugarske i djelovati potpuno nezavisno od bilo koje strane sile.

Levski je također odredio i buduću formu vladavine u oslobođenoj Bugarskoj - demokratsku republiku, koja počiva na principima Povelje ljudskih i građanskih prava Francuske revolucije.

Počeo je postavljati lokalne komitete 1869. Do sredine 1872. uspio je uspostaviti jaku mrežu komiteta u više bugarskih gradova i sela, koji su bili u stalnoj vezi i primali naređenja od tajne vlade u gradu Loveču. Komiteti su nabavljali oružje, organizirali borbene odrede i kaznene akcije protiv osmanskih službenika i bugarskih izdajnika.

U svibnju 1872., Bugarski revolucionarni središnji komitet i Interna revolucionarna organizacija spojile su se u jednu organizaciju, uvjereni da će koordinacija rada donijeti opće dobro.

U jesen 1872. osmanska policija ušla je u trag nekoliko komiteta u sjeveroistočnoj Bugarskoj, uključujući i glavni štab organizacije u Loveču, nakon što su aktivisti revolucionarne organizacije opljačkali osmansku poštu, da bi nabavili novac za kupovinu oružja. Uhićenja mnogih revolucionara bila su prijetnja uništenju organizacije. Levskog su uhapsile osmanske vlasti i objesile u Sofiji, 18. veljače 1873. Bugarska je postala autonomna kneževina oslobođena od Osmanlija 1878. godine.

Podignuto mu je mnogo spomenika u Bugarskoj i izvan nje, po njemu su nazvane mnoge institucije. U nacionalnom televizijskom izboru pobijedio je u izboru najznačajnijih Bugara.[1] Nalazi se na novčanici od 1000 bugarskih leva. Po njemu se zove nogometni klub Levski Sofija i nacionalni stadion. Posvećena su mu tri muzeja, opjevan je u bugarskoj književnosti.

Izvori

Sadržaj