Toggle menu
243,9 tis.
68
18
626,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Valdés (poluotok)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Poluotok Valdes
Svjetska baštinaUNESCO
Poluotok Valdes
Argentina
Godina uvrštenja: 1999. (23. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: x
Ugroženost: ne
Poveznica: {{{poveznica}}} UNESCO

Poluotok Valdes (šp.: Península Valdés) je poluotok atlantske obale sjeveroistočnog dijela argentinske pokrajine Chubut (Patagonija). Poluotok, koji se pruža oko 100 km istočno u ocean, ima površinu od 3.625 km² i 400 km obale prepune stjenovitih zaljeva, plitkih uvala, laguna, pješčanih plaža, blatnih obala i otočića. U potpunosti je pretvoren u rezervat prirode, osnovan kako bi se zaštitila njegova jedinstvena svjetska populacija morskih sisavaca. Zbog toga je 1999. godine poluotok Valdes upisan je na UNESCO-ovu popisu mjesta svjetske baštine.[1]

Južni morski lavovi na obali Valdesa

Bioraznolikost

Najprisutnije vrste morskih sisavca su južni morski lav (Otaria flavescens), južni morski slon (Mirounga leonina) i tuljan krznaš (Arctocephalus australis). Na njegovim obalama obitava najsjevernija populacija južnih morskih slonova koja broji preko 1000 jedinki i jedina je populacija u svijetu koja se povećava. No poluotok Valdes je i važno rasplodno mjesto ugroženih vrsta kao što je južni glatki kit (Eubalaena australis).

Također, u njegovim vodama su orke razvile jedinstvenu strategiju lova koju su prilagodile lokalnim obalnim uvjetima. Naime, orke se sjure u plitke vode plaže Valdésto kako bi zgrabile mlade morske lavove i morske slonove, često izbacujući tijelo u potpunosti na obalu.

Velika raznolikost ptica (181 vrsta od kojih je 66 vrsta selica) na poluotoku se javlja na međuplivnim ravnim muljevitim obalama i obalnim lagunama. Mageljanov pingvin je najbrojnija vrsta s gotovo 40.000 aktivnih gnijezda raspoređenih među pet različitih kolonija. Na otoku se mogu pronaći i južnoamerički nojevi, nandui.

Kopneni sisavci su također u izobilju, poput velikih stada gvanaka i mara, argentinskog endema koji je ugrožen u drugim dijelovima zemlje.

Izvori

  1. World Heritage Committee Inscribes 48 New Sites on Heritage List, 2. prosinca 1999. (eng.) Preuzeto 14. kolovoza 2012.

Vajske poveznice