Uralski narodi

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
rasprostranjenost naroda Uralske porodice naroda. Pripadnost Jukagira treba uzeti sa rezervom, jer je teorija o njihovoj pripadnosti tek nedavna i nije opće prihvaćena.

Uralski narodi je naziv za narode koji se služe jezicima Uralske jezične porodice, često svrstavane u Uralsko-Altajsku nad-porodicu. Ime porodice dolazi po gorju Ural, a moguće porijeklo ovih naroda je sa njegove sibirske strane gdje su živjeli prije nekih 7.000 godina [1]. Migracije su započele prije oko 1500 godina u smjeru Europe gdje su im najzapadniji pripadnici Finci, Kareli i Estonci u području Finskog zaljeva, te Mađari na jugu. Pripadnici ugarskog ogranka odvojili su se od Finaca a Mađarima srodni Ostajci i Voguli nastavili su i dalje obitavati u središnjem Sibiru.

Jezicima su karakteristični mnogi sufiksi.

A) Ugrofinski narodi

a) Finski narodi

a 1) Baltofinski narodi

  • Livonci
  • Estonci
  • Voti
  • Finci (uključuju često takozvane Ingrijske Fince. Finsko ime uz ingrijsko sebi su uzeli oni Ingri koji su se pred ruskim pogromom morali iseliti iz Rusije u Finsku, jedini način je bio da se izjašnjavaju kao Finci)
  • Ižori ili Ingri.
  • Kareli
  • Vepsi

a 2) Saami ili Lapi

a 3) Povolški Finci

a 4) Permjački Finci

b) Ugarski narodi

b 1) Opski Ugri

  • Hanti (Ostjaci). Sebe nazivaju hanty i kantyk; 22,521 (1989)
  • Mansi (Voguli), 8,474 (1989). Sebe nazivaju mansi (pl. mansit, mäns). Između Urala i Oba.

b 2)Mađari

B) Samojedski narodi

  • Nganasani ili Tavgi. 1,278 (1989), poluotok Tajmir. Sebe nazivaju nganasa(n), ngano nganasan.
  • Enci ili Jenisejski Samojedi
  • Nenci ili Juraki, Jurak Samojedi. 34,665 (1989); sebe nazivaju n'enet's'’, (pl. n'enet's'a”). Žive između poluotoka Kanin u Bijelom moru i ušća Jeniseja.
  • Selkupi or Ostjački Samojedi. Sami sebe nazivaju söl´kup ili shöl´kup. 3,612 (1989). Na rijeci Taz

Vanjske poveznice

Izvori