Svemir
| Fizikalna kozmologija |
| Fizikalna kozmologija |
|
Svemir · Veliki prasak |
| Rani svemir |
|
Inflacija svemira · Nukleosinteza |
| Šireći svemir |
|
Crveni pomak · Hubbleov zakon |
| Oblikovanje strukture |
|
Oblik svemira |
| Komponente |
| Povijest |
| Eksperimenti u kozmologiji |
|
Opservacijska kozmologija |
| Znanstvenici |
|
Einstein · Friedman · Lemaître |
Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Grane znanosti koje proučavaju svemir su astronomija (znanost o zvijezdama), zatim kozmogonija i kozmologija. Dio svemira koji čine Sunce i 8 planeta koji kruže oko njega (uključujući i Zemlju) zove se Sunčev sustav.
Pretpostavlja se da je svemir star oko 13,8 milijarda godina, te da je nastao u Velikom Prasku (Big Bang). Svemir se ugrubo sastoji od galaktika (nakupina milijuna zvijezda), praznog prostora, te međuzvjezdane tvari. Galaktike su organizirane u galaktička jata i superjata.[1]
Pretežni su sastojci svemira elementi vodik (maseni udjel gotovo 75%) i helij (oko 25%), dok ostali elementi čine 1 do 2%. Uzevši da je masa prosječne zvijezde jednaka masi Sunca (2 · 1030 kg), u galaktikama se nalazi više stotina milijardi sunaca, a broj se i samih galaktika procjenjuje na više stotina milijardi. U kozmologiji se prešutno pretpostavlja da je vidljivi svemir samo dio cijeloga svemira. Nema dokaza da je svemir doista konačan ili beskonačan. Današnji teleskopi postupno prodiru u područja s mlađim galaktikama u dalekom svemiru.[2]
Najstarije kozmološke modele svemira razvili su stari grčki i indijski filozofi te su bili geocentrični, postavljajući Zemlju u središte svemira.[3][4] Tijekom stoljeća preciznija astronomska promatranja navela su Nikolu Kopernika da razvije heliocentrični model sa Suncem u središtu Sunčevog sustava. Razvijajući zakon univerzalne gravitacije, Isaac Newton se nadovezao na Kopernikov rad, kao i na Keplerove zakone planetarnog gibanja i opažanja Tycha Brahea. Daljnja poboljšanja promatranja svemira dovela su do spoznaje da je Sunce jedna od stotina milijardi zvijezda na Mliječnom putu, koja je jedna od najmanje stotina milijardi galaksija u svemiru. Mnoge zvijezde u našoj galaksiji posjeduju planete. U većim razmjerima, galaktike su raspoređene jednoliko i jednako u svim smjerovima,[1] što znači da svemir nema ni ruba ni središta. Na manjim mjerilima galaktike su raspoređene u skupovima i superskupovima koji tvore ogromna vlakna i praznine u prostoru, stvarajući ogromnu strukturu poput pjene. [5] Otkrića početkom 20. stoljeća sugeriraju da je svemir imao početak i da se prostor od tada širi,[6] i trenutno se još širi sve većom brzinom.[7]
Postoje brojne hipoteze o konačnoj sudbini svemira i o tome što je, ako ništa drugo, prethodilo Velikom prasku, dok drugi fizičari i filozofi odbijaju nagađati, sumnjajući da će podaci o prethodnim stanjima ikada biti dostupni. Neki su fizičari predložili različite hipoteze o multisvemirima, u kojima bi naš svemir mogao biti jedan od mnogih svemira koji također postoje.[8][9][10]
Povezani članci
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 . svemir | Proleksis enciklopedija ID: svemir_proleksis_enciklopedija.
- ↑ . svemir | Hrvatska enciklopedija ID: svemir_hrvatska_enciklopedija.
- ↑ . From China to Paris: 2000 Years Transmission of Mathematical Ideas ID: from_china_to_paris_2000_years_transmission_of_mathematical_ideas.
- ↑ . Medieval Science Technology and Medicine: An Encyclopedia ID: medieval_science_technology_and_medicine_an_encyclopedia.
- ↑ . An Introduction to Modern Astrophysics ID: an_introduction_to_modern_astrophysics.
- ↑ . A Brief History of Time ID: a_brief_history_of_time.
- ↑ . The Nobel Prize in Physics 2011 ID: the_nobel_prize_in_physics_2011.
- ↑ . The Hidden Reality ID: the_hidden_reality.
- ↑ Ellis (2004). Multiverses and physical cosmology, Monthly Notices of the Royal Astronomical Society, 347(3), 921–36 ID: ellis-multiverses_and_physical_cosmology.
- ↑ Palmer, Jason. (August 3, 2011) BBC News – 'Multiverse' theory suggested by microwave background. Retrieved November 28, 2011.
Vanjske poveznice
Datoteka:P space.png
Nedovršeni članak Svemir koji govori o astronomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
