Toggle menu
309,3 tis.
58
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ungerove grabe

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir jezero

Ungerove grabe su skup devet manjih jezera i bara površine ukupno oko 2,5 hektara ovisno o vodostaju potoka Gliboki i oborinskim vodama. Nalaze se u Koprivničko-križevačkoj županiji na krajnjem sjeverozapadnom dijelu područja naselja Torčec.

Opis

Jezerca i bare su dobila ime po nekadašnjem mlinu uz jezerca koji i danas podsjeća na dane od prije nekoliko desetljeća i više kada je Gliboki bio vodom bogat i moćan potok. To su umjetna jezera i bare nastale iskapanjem šljunka i pijeska kojima gospodari ŠRK "Đelekovec"[1]. Najveće jezero je površine oko 0,6 hektara. Opskrbljuju se vodom podzemno iz nepresušnog potoka Gliboki (teče polukružno mjestimično i manje od 100 metara od bara) i oborinskih voda. Oko jezera je šuma a sjeverno, iza užeg šumskog pojasa akacije, su poljoprivredne površine, uglavnom livade. Obala jezera je prilično neprohodna obrasla visokim raslinjem (borovom šumom, bagremom-akacijom, topolom i dr.), niskim raslinjem (vrbom, bazgom i dr.), bršljanima i šikarom. Širok pojas ovakve guste vegetacije je dobro stanište i zaštita za mnoge životinjske vrste ovog područja: dlakavu i pernatu divljač, divlje životinje, gmazove, vodozemce i druge. Uz vodu ima rogoza, šaša, trske, čička, divljih kupina, trnovite i druge vegetacije. Pristup većim dijelom mutnoj vodi je moguć na nekoliko ribičkih mjesta. Dno jezera je šljunkovito pokriveno trulim lišćem, mjestimično s puno mulja i prilično obraslo vodenom travom-resom (krocanj), vodenim orašcem, hrapavom voščikom a ima i bijelog lopoča, žutog lokvanja i druge vodene vegetacije. Manje bare su skoro potpuno obrasle vodenom travom. U vodi ima prilično granja i porušenih stabala gdje su ribe dobro zaštićene od ribolovaca. Veći dio oko jezera i bara je potpuno nepristupačan i predstavlja netaknutu divlju prirodu.

Migracije vodozemaca

Ova jezerca i bare spadaju u veća podravska mrijestilišta žaba. S prvim toplijim danima u proljeće tisuće žaba koje se nalaze u krugu oko 2 km oko Ungerovih jezera i bara, većinom obična krastača, zelena krastača, močvarna smeđa žaba i druge, kreću iz zimovališta na mriješćenje. Ovdje im se na tom putu uz grabe nalazi prometna cesta Koprivnica - Đelekovec pa žabama u prelasku pomažu Ekološko društvo Koprivnica i volonteri. Akcija spašavanja vodozemaca koju Ekološko društvo Koprivnica provodi na području Đelekovca traje od 1999. godine. Žabe, ali još više i one male žabice zbog svojih dnevnih ljetnih aktivnosti, stradavaju na prometnici, a i kasnije kad se vraćaju u zimovališta[2].

Ribolov

Jezerca se ne poribljavaju pa od ribljih vrsta ima za neke vrste sportskog ribolova: štuke (kapitalnih primjeraka), običnog grgeča (ostriž) i sitnije ribe crvenperka, klenić, žutooka-bodorka, bjelica-uklija i drudih. Ima i unesenih-alohtonih invazivnih vrsta riba: babuška, patuljasti som (patuljan)-američki som, sunčanica i bezribica. Ribe također ima i u spomenutom potoku Gliboki. Zabranjena je uporaba čamaca.

Galerija

Izvori

  1. ŠRK "Đelekovec", Informacije o ribolovnom klubu, pristupljeno 12. prosinca 2020.
  2. Miroslav Samardžić, Podravski zbornik 2003., str. 269-276 Stradavanje vodozrmaca na prometnicama u okolici Koprivnice, pristupljeno 12. prosinca 2020.

Vanjske poveznice