Umberto Girometta
Umberto Girometta (16. srpnja 1883. – 27. travnja 1939.) bio je splitski gimnazijski profesor prirodoslovlja, planinar, speleolog, geolog, zoolog i fotograf te promicatelj ljepota Dalmacije.[1] Rođen je i umro u Splitu.
Školuje se u rodnome gradu do odlaska na studij prirodopisa u Beču. Širinu pogleda na prirodu koju je stekao na studiju ostatak života prenosi na učenike Realne gimnazije u Splitu, gdje radi od 1908. godine.[1] Tamo predaje fiziku, geografiju i prirodopis, a 1911. pri Gimnaziji osniva Špiljarski odio[2] koji vodi zajedno s profesorom Ramirom Bujasom. Suosnivač je dviju podružnica Hrvatskog planinarskog društva (HPD) — HPD Mosor (1925. godine) i HPD Biokovo. Godine 1927. njih dvojica osnivaju Sekciju za istraživanje kraških pojava, današnji Speleološki odsjek HPD Mosor. Suosnivač je i upravitelj te kustos Gradskoga prirodoslovnog muzeja u Splitu (od 1924. godine). S Jurjem Božićevićem još 1911. osniva Fotoklub Split.
Temeljito je istražio špilju Vranjaču u splitskome zaleđu i o njoj objavio mnoštvo članaka.[3][4] Godine 1929. upravo on, kao najzaslužniji za njeno uređenje, otvara špilju za javnost. U nizu istraživanja 1934. i 1935. Girometta ispod slojeva stalagmita, gline, ilovače i pepela tamo nalazi komade ranoneolitičkog, neukrašenog i slabo pečenog posuđa te nagorene fragmente kostiju postdiluvijalnih životinja. U dubljim slojevima nalazi rogovlje jelena Cervus dama te kosti izumrle vrste špiljskog medvjeda Ursus spealeus.[5] Girometta u špilji pronalazi novu vrstu bezvidnog špiljskog pauka, po njemu nazvanu Stalita Giromettai.
U časopisima Hrvatski planinar,[6] Novo doba, Novi list, Ribar, Jadranska straža, Jugoslavija, Jadranski dnevnik, Jugoslavenski turizam, Novosti, Glasnik geografskog društva i dr. objavljuje brojne putopise s vlastitim fotografijama, opisuje turističke atrakcije Dalmacije, piše o flori i fauni planina u Dalmaciji, o meteorologiji, potresima, ribarstvu. Upozorava i na uništavanje dalmatinske prirode.[1]
Njegovim su zalaganjem izgrađeni planinarski domovi i skloništa na Kamešnici, Vagnju, Cincar planini, Vošcu, Vidovoj gori. Girometti u čast, HPD Mosor godine 1961. planinarski dom na središnjem Mosoru naziva njegovim imenom, Planinarski dom Umberto Girometta.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 "Profesor Umberto Girometta". Kulturna baština (39): 163–178. 23. prosinca 2013.. https://hrcak.srce.hr/129887 Pristupljeno 13. listopada 2020.
- ↑ Božić, Vlado (listopad 2003). "Stotinu godina špilje Vranjače". Hrvatski planinar 10: 297-301. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. listopada 2020.. http://www.hps.hr/hp-arhiva/200310.pdf
- ↑ Girometta, Umberto (ožujak 1926). "Vranjača". Hrvatski planinar 3: 33-35. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. listopada 2020.. https://www.hps.hr/hp-arhiva/192603.pdf
- ↑ Girometta, Umberto (siječanj 1930). "Još o Vranjači". Hrvatski planinar 1: 20-25. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. siječnja 2018.. http://www.hps.hr/hp-arhiva/193001.pdf
- ↑ Girometta, Umberto (studeni 1935). "Špiljski nalazi u srednjoj Dalmaciji". Hrvatski planinar 11: 323-330. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. listopada 2020.. https://www.hps.hr/hp-arhiva/193511.pdf
- ↑ "Hrvatski planinarski savez – Svi brojevi Hrvatskog planinara". Inačica izvorne stranice arhivirana 6 kolovoza 2020. https://www.hps.hr/hrvatski-planinar/svi-brojevi/ Pristupljeno 12. listopada 2020.