Ulica Domovinskog rata
Ulica Domovinskog rata je splitska primarna ulica koja se nalazi na sjevernom dijelu splitskog poluotoka. Od križanja sa Bihaćkom, Livanjskom i Vukovarskom ulicom pruža se kroz četvrti Dobri, Manuš, Sukoišan, Bol, Brodaricu, Kman, Kopilicu, Kocunar, Ravne njive do križanja s ulicom Zbora narodne garde na spoju četvrti Pujanke, Mostine i Mejaši. Dobila je ime po sjećanju na obrambeno-osloboditeljski rat (1991.–1995.) za neovisnost i cijelovitost Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga i nekadašnje Jugoslavenske narodne armije (u prvome redu ekstremista u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, posebice Republike Srpske, JNA te Srbije i Crne Gore). Nosila je ime Ulica žrzava fašizma od 1948. do 1992. i Solinska ulica od njenog osnivanja do 1948.[1]
Na toj primarnoj ulici su neke od najvažnijih institucija kao Pravni fakultet u Splitu i Zgrada splitske Općine, Muzej splitskog vofovoda i kanalizacije, ali i komercijalne kao Dalmatia Tower, Zgrada Euroherca u Splitu, Veleučilište Aspira te stambene kao Fabrisovi neboderi, Muslimanka, kuća Akrap i drugi.[nedostaje izvor]
Povijest
Institucije
Stambena
Fabrisovi neboderi
Stambeni sklop u Ulici Domovinskoga rata građen je od 1960. do 1963., a projektirao arhitekt Stanko Fabris na početku Ulice žrtava fašizma tadašnjeg glavnog ulaza u grad. Cijeli blok je izradio Urbanistički biro Split na čelu sa Berislavom Karlogjerom.[2]
Zadatak povjeren Fabrisu zapravo je svojevrsna interpolacija jer se veže na već postojeću izgradnju u ulici koja datira s početka stoljeća i međuratnog razdoblja. Sklop se sastoji od dviju zgrada: peterokatnice "L" oblika koja je spojena na zabat postojeće zgrade uz ulicu i samostojeće deseterokatnice. Stambeni toranj u potpunosti je odvojen od druge zgrade, no zajedno oni oblikuju pristupni trg na koti ulice, koji se i danas koristi kao vanjska terasa ugostiteljskih lokala, te denivelirano dvorište u kojem je sačuvana secesijska vila. Ta gabaritna razdioba i glavne orijentacije pojedinih dijelova sklopa predviđene su već urbanističkim projektom.[2]
Komercijalna
Izvori
Vanjske poveznice
|
Ovo je osnova ili početak budućeg članka. Pomozite Hrvatskoj internetskoj enciklopediji i dopunite ga. |
- ↑ Lasić, Josip (2017.). Onomastički opis splitske hodonomijeOnomastički opis splitske hodonomije (PDF), Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, CORE (COnnecting REpositories). pristupljeno 19. listopada 2026..
- ↑ 2,0 2,1 (2013.) Tipizirane stambene jedinice u različitim prostornim okolnostima: Tri stambena sklopa arhitektaTipizirane stambene jedinice u različitim prostornim okolnostima: Tri stambena sklopa arhitekta (PDF), Arhitektonski fakultet u Zagrebu. pristupljeno 19. listopada 2026..