|
Ovo je osnova ili početak budućeg članka. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
Ukrajinska kriza 2014. ime je za skup događaja koji su započeli od veljače 2014. godine, kada je nasilje izbilo na ulicama Kijeva (napose na Majdanu) i u drugim gradovima u Ukrajini nakon što je tadašnji legalni i legitimni predsjednik Viktor Janukovyč, umjesto da je sljedio volju većine građana koja je htjela započeti postupak pristupljana Europskoj Uniji, potpisao međudržavni i ekonomski sporazum s Ruskom Federacijom. Ukrajinska kriza početak je rata u Istočnoj Ukrajini.[1][2][3][4].
Nakon potpisivanja sporazuma s Ruskom Federacijom u brzom slijedu dogodilo se sljedeće: s predsjedništva je uličnim neredima i demonstracijama svrgnut Viktor Janukovič, ustanovljena je privremena vlada, promijenjen je ustav tako da se vratilo na prijašnju inačicu, i raspisani su hitni izbori za predsjednika države. Novu vladu Ruska Federacija nije priznala koja je optuživala novu vladu da je izvršila puč. Na poluotoku Krimu i Sevastopolju nastala je pobuna koja je bila podržana od vojnih i specijalnih jedinica Ruske Federacije, u kojem su separatisti raspisali referendum na kojem je, prema tvrdnjama samih separatista, 96% glasača izrazilo svoju želju da se pripoje Ruskoj Federaciji.
Nova ukrajinska vlada potpisala je sporazum s Europskom Unijom (EU), u kojem se obvezala da će započeti s reformama u svom: sudskom, političkom, ekonomskom sistemu. U sporazumu s EU, ekonomska pomoć Ukrajini ovisi o brzini sprovođenja tih reformi. Novu Ukrajinsku vladu i njenu legalnost ne priznaje dio rusofonog stanovništva na istoku Ukrajine,nad kojom Ukrajinska vlada nema potpunu kontrolu, a dvije gospodarski snažne regije na istoku zemlje, na nelegalnom i nepropisno organiziranom referendumu su proglasile neovisnost od vlasti u Kijevu.
Izvori
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},