Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ugarsko-poljska kronika

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Ugarsko-poljska kronika (lat. Chronicon Hungarico-Polonicum), srednjovjekovna kronika koja postoji u dvije redakcije. Njen puni naslov je "Kronika Mađara povezana i pomiješana s kronikom Poljaka i životom svetog Stjepana (Cronica Ungarorum juncta et mixta cum cronicis Polonorum, et vita sancti Stephani). Original je napisan u 13. stoljeću na dvoru hrvatskog hercega i galičkog kralja Kolomana. Nakon 1241. godine, originalni rukopis odnjela je Kolomanova udovica, Salomea, u Poljsku.

Tekst kronike je kompilacija usmene predaje i legendi te obiluje povijesnim netočnostima.

Sadržaj kronike kreće se vremenski od vladavine kralja "Akvile" (Atila) pa do vladavine kralja Ladislava I. Kronika donosi i legendu o nasilnoj smrti kralja "Kazimira" (Zvonimir), u kojoj se očituje utjecaj usmene povijesne predaje, preuzete s hrvatskih prostora. Kronika opisuje kako je ugarski kralj Akvila odlučio osvetiti smrt hrvatskog kralja Kazimira, kojeg su "sramotno izdali i ubili" Hrvati. Po dolasku ugarske vojske na čelu s Akvilom, na granicu Hrvatske i Slavonije, odnosno, "između rijeka Save i Drave", došli su pred njega "prvaci Hrvatske i Salvonije" i zametnuli "veliku bitku", koja je trajala osam dana, nakon čega je pobijedio i zauzeo zemlju.

U daljnjem tekstu, navodi se da Hrvatska obiluje pašnjacima i puna je "pastira i ovaca, odnosno goveda i neukroćene ždrebadi", uz dodatak da je "kralj Slavonije i Hrvatske" imao svoju prijestolnicu na morskoj obali, u gradu Splitu.


Nedovršeni članak Ugarsko-poljska kronika koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.