Tuzlanski kiseljak je izvorište termalne mineralne vode na području Grada Tuzle, u Kiseljaku, na zapadnom kraju mjesta, južno od Poljane.[1] Spada u prirodnu baštinu ruralnog dijela općine Tuzle. Pod zaštitom je države. Zaštićen je kao zaštićeni krajobraz.[2] Na glasu je kao ljekovit. Ljudi su do bunara pješačili i 12 kilometara da bi se napili. Preko 60 godina bio je omiljeno izletište za teferiče i slične događaje lokalnog stanovništva i stanovnika šireg okruženja.[3][4] Ova prirodna mineralna voda bogata magnezijem, cinkom, kalcijem, kalijem te mikroelementima bakrom, cinkom, stroncijem, molibdenom, vanadijem i selenom. Umjerena je količina natrija. Bogat je hidrokarbonatom i zbog hidrokarbonatnog oblika jedinstvena je na svijetu.[5]
Ratne 1993. odlučilo se napraviti gospodarski konzorcij od subjekata iz soljanskog kraja. Prvo se razmatralo komercijalizirati mineralnu vodu iz Kiseljaka kod Tuzle, koja je bila na glasu kao ljekovita i da godi. Budući da nije bilo drugih kiseljaka na tržištu, plasirana je na tržište. Konzorcij se raspao nakon tri godine i jedina zainteresirana bila je Tuzlanska pivara. Istraživanja su pokazala postojanje visokog postotka magnezija (Mg++) u vodi te odsustvo ili mali postotak sulfata (tzv. "gorke soli"). U mineralnoj vodi se uz željeni magnezij pojavljuju sulfati u manjem postotku.[4]
Svojevremeno je ova mineralna voda bila četvrta na međunarodnoj ljestvici mineralnih voda s velikim postotkom magnezija. Velika je potražnja za vodom ovakvih osobina. Voda iz Kiseljaka godinama se flaširala u pogonima Tuzlanske pivovare, pa su se prebacili na druga izvorišta. [6][4]
Staro izvorište u Kiseljaku danas je zapušteno, ali ju mještani koriste. Premda je i dalje na glasu kao ljekovita i što mještani Kiseljaka svakodnevno uzimaju vodu s izvorišta, nikad to nije potaknulo stručnjake sprovesti ozbiljnija istraživanja i raščlambe. Izvorištu ugrozu predstavljaju okolna odlagališta otpada. Radi očuvanja, pokrenuta je inicijativa za sanaciju izvorišta.[6]
Izvori
- ↑ (boš.) Cms.optimus.ba Odluka o sprovođenju Prostornog plana Grada Tuzle za razdoblje od 2010. do 2030. godine, Tuzla, 2014. (pristupljeno 7. studenoga 2018.)
- ↑ (boš.) Grad Tuzla Općina Tuzla - smjernice za upravljanje procesom ruralnog razvoja općine Tuzla. str. 29. Pripremili: Kadrija Hodžić, Midhat Jašić. Tuzla, prosinca 2008. (pristupljeno 20. studenoga 2018.).
- ↑ (boš.) Enver Brkić, hidrogeolog Tuzlanski kiseljak (pristupljeno 10. travnja 2018.)
- ↑ 4,0 4,1 4,2 (boš.) BH Dani Saida Mustajbegović: Tihi rat za bezbojno zlato, 7. rujna 2001. (pristupljeno 10. travnja 2018.)
- ↑ (boš.) Tuzlanska pivovara Tuzlanski kiseljak (pristupljeno 21. studenoga 2018.)
- ↑ 6,0 6,1 (boš.) Klix.ba D. Brkić: FOTO /Zapušteno izvorište mineralne vode u Kiseljaku, 25. siječnja 2013. (pristupljeno 21. studenoga 2018.)