Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata je bio desetogodišnji jubilejski projekt Katoličke Crkve u Hrvata.
Općenito
Uz vjersku dimenziju, imao je svjetovnu. Bio je i državotvorni projekt Crkve u Hrvata. U 20. stoljeću bio je jedini takav. Nakana Crkve u Hrvata bila je u vrijeme postojanja Jugoslavijâ na politički gotovo neupadljiv način skrenuti pozornost na poteškoće, nepravičnosti i probleme s kojima su se Hrvati i njegova Crkva suočavali u Jugoslaviji, maksimalno ojačati hrvatski nacionalni identitet, prionuti konačnom rješavanju hrvatskoga nacionalnog pitanja, a u nekom najpovoljnijem spletu okolnosti i pripremiti teren za možebitni izlazak Hrvata iz Jugoslavije.[1]
Povijest
8. rujna 1975. na blagdan Male Gospe, u Solinu splitsko-makarski nadbiskup Frane Franić svečano je otvorio Hrvatsku marijansku godinu. Iste godine, na jesenskoj sjednici Biskupske konferencije Jugoslavije koja se je održala od 7. do 9. listopada odlučeno da će se započeto jednogodišnje jubilejsko slavlje na području Splitsko-makarske nadbiskupije (Hrvatska marijanska godina) iskoristiti kao povod za višegodišnju jubilejsku proslavu Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata.[1]
Prva dionica, Hrvatska marijanska godina odnosno Jelenina godina, okončana je 12. rujna 1976. u Solinu, velikim misnim slavljem pred 100.000 ljudi.[1]
9. rujna 1984. u Mariji Bistrici održan je Nacionalni euharistijski kongres (NEK) pred 400.000 vjernika, kojim je Katolička crkva u Hrvatskoj završila projekt Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Darko Hudelist: Stjepan Krizin Sakač - stvarni autor projekta "Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata" . Darko Hudelist. 12. rujna 2016. Pristupljeno 26. studenoga 2025.
- ↑ Darko Hudelist: DETALJI TAJNOG DOGOVORA Kako je šef hrvatske Partije pomogao Franji Tuđmanu da započne projekt stvaranja hrvatske države . Globus. 22. svibnja 2015. Pristupljeno 26. studenoga 2025.