Tolisa (Orašje, BiH)
| Tolisa | |
|---|---|
  Tolisa | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Posavska županija |
| Općina/Grad | Orašje |
| Zemljopisne koordinate | 45°02′N 18°38′E / 45.04°N 18.64°E |
| Stanovništvo (1991.) | |
| - ukupno | 3.326 |
 Franjevački samostan i crkva
| |
Tolisa je naseljeno mjesto u sastavu općine Orašje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Zemljopisni položaj
Tolisa je mjesto na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine u Bosanskoj Posavini. Dobila je ime po istoimenoj rijeci Tolisi, koja je proticala pored starog mjesta gdje je selo bilo smješteno. Ime Tolisa prvi put se spominje u 13. stoljeću "Terra Tolis", a obuhvaćala je područje oko rijeke Tolise.
Povijest
U Tolisi je otvorena prva pučka osnovna škola u Bosni i Hercegovini i to davne 1823. godine, koju je podigao tadašnji župnik fra Ilija Starčević. Prvi učitelj bio je Ilija Boričić iz Slavonije.
U Tolisi se nalazi prostorno najveća katolička crkva u Bosni i Hercegovini, franjevačka crkva i samostan Uznesenja BDM, čija je gradnja započela za otomanske vlasti 1864., a završena 1881. godine pod upravom fra. Martina Nedića.
Tolisa je poznato marijansko svetište koja se pohodi na blagdan Velike Gospe.
U Tolisi je osnovana i prva zemljoradnička zadruga u Bosni i Hercegovini 1904. godine. Osnivao ju je fra Ilija Oršolić.
Stanovništvo
| Tolisa | |||||||
| godina popisa | 2013 | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 2.717 | 3.274 (98,43%) | 3.155 (98,50%) | 2.980 (99,10%) | |||
| Srbi | 4 | 15 (0,45%) | 7 (0,21%) | 18 (0,59%) | |||
| Muslimani | 1 | 3 (0,09%) | 1 (0,03%) | 1 (0,03%) | |||
| Jugoslaveni | 0 | 20 (0,60%) | 31 (0,96%) | 4 (0,13%) | |||
| ostali i nepoznato | 9 | 14 (0,42%) | 9 (0,28%) | 4 (0,13%) | |||
| ukupno | 2.731 | 3.326 | 3.203 | 3.007 | |||
Šport
Kultura
- Književnici iz Tolise:
- fra Martin Nedić (Tolisa, 1810. - 1895.); Djela: Razgovor koga vile ilirkinje imadoshe u pramalitje 1835.,epska pjesma, Kitica od devet u raznih zgodah ubranih cvietova, pjesme, Život fra Mariana Šunjića, ep, Ratovanja slovinskog naroda protiv Turcima, ep, Stanje redodržave Bosne Srebrene poslje pada Kraljevstva Bosanskoga pak do okupacije, povijesno djelo itd.
- fra Bono Nedić (Tolisa, 1841. - 1903.); Djela: Dva zarobljenika, pripovijest, Razni doživljaji prošlosti, autobiografija, Uputstvo za gajenje šljiva, priručnik, Kratka poviet crkve i samostana toliškog, povijesno djelo
- Ivo Nedić Mikić (Tolisa, 1899. - 1965.); Djela: Nedićka, ep
- Ambro Marošević (Tolisa, 1949. - Beograd, 1987.); Djela: Olovke za večeru, pjesme, Svakodnevne balade, pjesme, Puklo je pred očima, pjesme
- Marko Vukić Skejo (Tolisa, 1949. - Zadar, 2006.); Djela: Ratni posavski motivi, pjesme, Terra Tolis na vjetrometinama života, pjesme, Nek' zvone zvona, pjesme
- Marko Oršolić (Tolisa, 1965.); Djela: On, pjesme
- Tunja Oršolić Makarić (Tolisa, 1954.); Djela: Posavino roda mog, nek' te čuva dragi Bog, pjesme, Uspomene drage, pjesme
- Mato Nedić (Tolisa, 1971.); Djela: Bijeg, pripovijetke, Godina stradanja, roman, Pomrčina Sunca, kratke priče, Svršetak početka, pjesnička proza, Govor gradova, putopisne crtice, Ljudske priče, pripovijetke, Pater Martinus, romansirana biografija fra Martina Nedića, Svjetlosni negogledi, pjesnička proza
Kultura
Izvor
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
Vanjske poveznice
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Franjevački samostan u Tolisi |
Nedovršeni članak Tolisa (Orašje, BiH) koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| |||||