Toga

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Toga

Toga je naziv za vrstu odjeće karakteristične za Antički Rim, gdje je predstavljala svojevrsni oblik narodne nošnje. Predstavljala je dugu haljinu, obično bijele boje i napravljenu od vune u polukružnom obliku (5,60 x 2,25 m). Nosila se tako da bi se rub prebacio preko lijevog ramena, tako da bi desna ruka bila slobodna.

U Rimu je postojalo nekoliko vrsta toga:

  • toga virilis (također poznata kao toga alba i toga pura), jednostavna bijela toga koju su svi rimski državljani imali pravo nositi nakon stjecanja punoljetnosti; služila je kao formalna odjeća;
  • toga candida ("svijetla toga") koja se nastojala pobijeliti kredom; nosili su je kandidati za javne funkcije; od nje i dolazi riječ "kandidat"
  • toga praetexta - bijela toga s grimiznim rubom koju su nosili ili dječaci od 14. do 18. godine ili javni funkcionari;
  • toga pulla ("tamna toga") koja se nosila za vrijeme žaljenja ili iz političkog prosvjeda (za što je najpoznatiji primjer Katon Mlađi)
  • toga picta - posebno ukrašena toga namijenjena za vojskovođe prilikom trijumfa, konzule i najviše funkcionare u posebnim prigodama

Toge su od 2. stoljeća pr. Kr. počeli nositi isključivo muškarci, dok su žene počele nositi stolu. Rimljani su je s vremenom prestali nositi osim u formalnim prigodama; tada je postala simbol civilizacije i mira (rimska riječ za "civil" je bila togatus, odnosno nositelj toge nasuprot vojnicima koji su nosili praktičniji sagum).

Toge su u zapadnom svijetu ponovno postale popularne 1970-ih zahvaljujući holivudskom filmu Animal House koji je promovirao koncept tzv. "toga zabave" (toga party) na kojima su toge trebale simbolizirati hedonizam i dekadenciju karakterističnu za predkršćansko društvo. Toge koje se danas koriste, međutim, obično se izrađuju od improviziranih materijala kao što su plahte, a ne od vune kao što je bio slučaj kod drevnih Rimljana.

Vanjske poveznice