Termoelektrana na treset je energetsko postrojenje koje energiju dobiva sagorijevanjem goriva, u ovome slučaju treseta. Glavna primjena termoenergetskih postrojenja je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a potom i generator električne energije te konačni proizvod će biti električna energija.
Princip rada termoelektrana je jako sličan, a glavna razlika je gorivo koje koriste pojedine termoelektrane stoga određena goriva zahtjevaju određene manje preinake samoga postrojenja.
Termoelektrana
Osnovna namjena termoelektrana je transformacija primarnih oblika energije u koristan rad sa što većim stupnjem korisnosti samoga procesa. Kemijska energija goriva (treseta) se pretvara u toplinsku, a potom na parnoj turbini i generatoru električne energije, u mehaničku odnosno električnu energiju. Jedan dio energije se može koristiti i za grijanje kućanstava što ovisi o namjeni elektrane.
Dijelovi termoenergetskog postrojenja
Generator pare, turbina, generator električne energije, kondenzator, Kondenzatorska pumpa, napojna pumpa, rashladni toranj te spremnik napojne vode te pregrijači pare, međupregrijači, ekonomajzeri (zagrijač vode) i sl. (kao sastavni dio generatora pare).
Na sljedećoj shemi možemo i vidjeti pojedine dijelove, shematski prikazane, termoelektrane na ugljen (proces je identičan s tresetom kao sirovinom u procesu)
| 1. Rashladni toranj; | 10. Regulator parne turbine; | 19. Pregrijač pare; |
| 2. Crpka rashladne vode; | 11. Visokotlačna parna turbina; | 20. Tlačni ventilator zraka; |
| 3. Elektroenergetski sustav (trofazna struja); | 12. Otplinjač; | 21. Međupregrijač pare; |
| 4. Transformator (trofazna struja); | 13. Regenerativni zagrijač napojne vode; | 22. Usis zraka za izgaranje; |
| 5. Električni generator (trofazna struja); | 14. Dovod ugljena (pokretna traka); | 23. Zagrijač vode (ekonomajzer); |
| 6. Niskotlačna parna turbina; | 15. Bunker za ugljen; | 24. Predgrijač zraka; |
| 7. Kondenzatna crpka; | 16. Mlin za ugljen; | 25. Odvajač čestica (ispirač plinova); |
| 8. Parni kondenzator; | 17. Parni bubanj generatora pare; | 26. Isisni ventilator dimnih plinova; |
| 9. Srednjetlačna parna turbina; | 18. Odšljakivač; | 27. Dimnjak za dimni plin. |
Treset
Treset je najmlađe fosilno gorivo, tamnosmeđe do crne boje. Sastavom je karakterističan organski talog koji nastaje razgradnjom tj. raspadom mahovina, trave i stabala u vlažnim i močvarnim područjima. Oblici treseta su močvarno blato, baruština i šume močvarnog tla.
U novije vrijeme se teži sve većoj energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije, stoga se treset izdvaja od ostalih goriva jer ga možemo nazvati poluobnovljivim izvorom energije (zbog sporog rasta oko. 1 mm na godinu).
Svojstva treseta
Treset je mekan i lako se komprimira tj. tlači. Pod pritiskom voda izlazi iz treseta i nakon sušenja dobivamo kvalitetan izvor goriva. U mnogim zemljama na primjer Irska i Škotska, gdje su stabla rijetka, treset je tradicionalno korišten za kuhanje i grijanje u domaćinstvima. Treset možemo i dan danas vidjeti kako se suši u ruralnim područjima, prvenstveno u zemljama gdje su stabla rijetka na primjer u Irskoj i Škotskoj.
Pod određenim uvjetima, treset je najraniji stupanj stvaranja ugljena.
U novije vrijeme treset je sve većim udjelom zastupljen u industriji kao sirovina.
Nalazišta treseta
Naslage treseta rasprostranjene su diljem svijeta. Značajna nalazišta se nalaze u dijelovima s umjerenom i hladnom klimom kao što su: Rusija, Finska, Irska, Švedska, Norveška, Njemačka, Nizozemska, Škotska i Sjeverna Amerika. U pojedinim zemljama je treset važno gorivo pa nije rijedak primjer industrijskog vađenja treseta.
Popis najvećih termoelektrana na treset
.jpg)
| Poredak | Termoelektrana | Zemlja | Kapacitet (MW) |
|---|---|---|---|
| 1. | Shatura | Rusija | 1,500 |
| 2. | Kirov | Rusija | 300 |
| 3. | Keljonlahti | Finska | 209 |
| 4. | Toppila | Finska | 190 |
| 5. | Haapavesi | Finska | 154 |
| 6. | West Offaly | Irska | 150 |
| 7. | Edenderry | Irska | 120 |
| 8. | Lough Ree | Irska | 100 |
| 9. | Väo | Estonija | 25 |