Toggle menu
243,8 tis.
68
18
626 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Tehnička oblovina

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Drvo za tehničku oblovinu.

Tehnička oblovina je drvo koje je prerađeno u trupce i pilansku oblovinu, što je faza u procesu proizvodnje drva. Drvo se uglavnom koristi u konstrukcijske svrhe, ali ima i mnoge druge namjene.

Može se isporučiti grubo piljeno ili obloženo na jednoj ili više strana. Osim celuloze, neobrađeno drvo je sirovina za izradu namještaja i drugih predmeta koji zahtijevaju rezanje i obradu drveta. Dostupno je u mnogim vrstama, uključujući tvrdo (hrast lužnjak, bukva i dr.) i meko drvo (crna joha, bijela topola i dr.), koje ima nižu cijenu.[1] Gotova građa isporučuje se u standardnim veličinama, uglavnom za građevinsku industriju.

Dvije su glavne prirodne sile odgovorne za nastanak grešaka u drvu: abnormalni rast i pucanje tkiva. Puknuće tkiva uključuje pukotine u drvu. Greške drveta mogu smanjiti čvrstoću drva i izgled, stoga smanjiti kvalitetu drveta i mogu uhvatiti vlagu, potičući propadanje. Neke od grešaka drveta su: kvrge, urasla kora, ikričavost, paljivost, okružljivost, zakrivljenost, koničnost, zimotrenost i dr.[2]

U razdoblju od 1995. hrvatske norme (HRN) za tehničku oblovinu obuhvaćaju: trupce za furnir (listače i četinjače), trupce za ljuštenje (listače i četinjače), trupce za rezanje (listače i četinjače), trupce za pragove (željezničke), trupce za kombiniranu namjenu, rezonantno drvo i trupce za furnir oraha, a za izravnu uporabu rudničko i tunelsko drvo, pilote, stupove za vodove, kolarsko drvo i sitno tehničko drvo.[3]

Izvori

Sadržaj