Toggle menu
244,2 tis.
69
18
630,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Tatlinov toranj

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Tatlinov toranj
Vladimir Tatljin, 1920.
drvo, metal,
6,7 m
Tretjakovska galerija
, Moskva Rusija
Portal: Likovna umjetnost

Tatlinov toranj ili Spomenik Trećoj Internacionali (ruski: Памятник III Интернационалу) bio je avangardni projekt sovjetskog kipara Vladimira Tatljina izgrađen 1920. [1]

Povijest i opis projekta

Vladimir Tatljin dobio je narudžbu 1919. za izradu budućeg Sjedišta Treće Internacionale i spomenika Oktobarske revolucije - koji se trebao podići u Lenjingradu. [1]

Tatlin je sa svojim timom Kreativnim kolektivim u kom su bili; Josif Merzon, Pavel Vinogradov i Tevel Marković, napravio model visok 6,7m svog nebičnog tornja - prve potpuno geometrijske arhitektonske forme, koja je izložena za vrijeme 8. Sveruskog kongresa sovjeta održanog u prosincu u Moskvi i Lenjingradu 1920. [2]

Maketa Tatlinovog tornja u Londonskoj kraljevskoj akademiji

Taj konstruktivistički toranj trebao je biti visok 396 m, dakle najviša građevina na svijetu (Eiffelov toranj koji je tad bio najviši - ima samo 300 m). Čelična spiralna konstrukcija - trebala je biti nosač za njegovu unutrašnjost; od stakla i čelika; koja bi imala tri etaže u obliku kocke, piramide i cilindra, koje bi se okretale oko svoje osi - svaki u svom pravcu, i različitom brzinom. [1]

Prvi kat u obliku kocke, trebao se je vrtiti oko svoje osi ravno godinu dana (u njoj su trebale biti konferencijske dvorane i biblioteke), sljedeći kat u obliku piramide, rotaciju bi izvelo za jedan mjesec. To je trebao biti prostor za Centralni izvršni komitet, sekretarijat i sva ostala vodeća tijela Treće Internacionale. Završni prostor u obliku cilindra, bio je namjenjen - novinarima i informacijskom centru, on se trebao okretati oko svoje osi za jedan sat. [2]

Reakcije

Reakcije na izloženi model bile su različite Majakovskom se projekt dopao, ali se kolegama iz struke Lisickom i Gabou nije, kao ni Trockom koji je rekao da nije praktičan.

Kako se ekonomsko stanje u Sovjetskom Savezu 1921. pogoršalo, projekt je zaboravljen, i nikad izveden. [2]

Izvori

Vanjske poveznice