Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Tamara Karsavina

Ova stranica dio je WikiProjekta žene u crvenom. Kliknite ovdje za više informacija
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Tamara Karsavina

Tamara Platonovna Karsavina (ruski: Тама́ра Плато́новна Карса́вина, Sankt-Peterburg, 10. ožujka 1885.Beaconsfield, 26. svibnja 1978.) bila je ruska primabalerina, slavna po svojim plesnim sposobnostima i gracioznosti, glavna plesačica Carskog ruskog baleta, a kasnije i Ruskog baleta Sergeja Djagiljeva. Nakon što se nastanila u Britaniji, u Hampsteadu u Londonu, počela je profesionalno predavati balet i postala je jedna od osnivačica modernoga britanskoga baleta. Pomagala je u osnivanju Kraljevskog baleta (The Royal Ballet) i bila je jedan od osnivača Kraljevske akademije plesa, koja je sada najveća svjetska organizacija koja se bavi plesnom obukom.

Tamara Karsavina rođena je u Sankt Peterburgu, kao kći Platona Konstantinoviča Karsavina i njegove supruge, Ane Josifovne (djevojački Komjakova).[1][2] Njen otac bio je glavni plesač i mimičar u Carskom baletu. Platon je također predavao kao instruktor u Carskoj baletnoj školi (Vaganovoj baletnoj akademiji). Jedan od njegovih studenata je Michel Fokine, budući plesni partner i ljubavnik njegove kćeri.

Karsavinin stariji brat Lev Platonovič Karsavin (1882.1952.) postao je religiozni filozof i povjesničar srednjega vijeka.[3] Njena nećakinja Marijana Karsavina (1910.-1993.) udala se za ukrajinskog pisca i umjetničkog pokrovitelja Pjotra Suvčinskog. Karsavina je preko svoje majke bila u bliskoj vezi s vjerskim pjesnikom i suosnivačem slavofilnog pokreta, Aleksejem Homjakovim.[4]

Karsavin otac je svojevremeno bio omiljeni učenik Marijusa Petipa, učitelja i koreografa, ali njihov se odnos pogoršao u kasnijim godinama. Karsavina je sumnjala da Petipa stoji iza „političke intrige”, koja je rezultirala time da je njen otac bio prisiljen na prijevremenu mirovinu. Iako je Platon nastavio predavati u Carskoj baletskoj školi i zadržao je i neke od privatnih učenika, bio je razočaran.

Karsavina je utjelovila naslovnu ulogu u „Žar-ptica”, balerinu u „Petruški” i mladu djevojku u „Le Spectre de la Rose”. Nakon što se nastanila u Hampsteadu u Londonu, počela je profesionalno podučavati balet. Pomogla je u osnivanju Kraljevskog baleta i bila je osnivačica Kraljevske plesne akademije. Među učenicima su joj bile Alicia Markova i Margot Fonteyn. Napisala je dvije knjige: autobiografiju Kazališna ulica (1930.) i udžbenik plesa „Klasični balet: tijek pokreta” (1962.).

Izvori

  1. Horowitz, Dawn Lille. Michel Fokine, New York: Twayne Publishers, 1985: p. 4.
  2. Eliot, Karen. Dancing Lives: Five Female Dancers from the Ballet d'Action to Merce Cunningham, Urbana, IL: University of Illinois Press, 2007.
  3. Taruskin, Richard. Stravinsky and the Russian Traditions, Vol II, University of California Press: Los Angeles, 1996.
  4. Chamberlain, Lesley. Lenin's Private War: The Voyage of the Philosophy Steamer and the Exile of the Intelligentsia, New York: Atlantic Books, 2006.

Galerija