Takatāpui

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Takatāpui (također i takataapui) je maorska riječ znači odanog partnera istog spola.[1][2][3] U modernoj terminologiji, osoba koja se identificira kao takatāpui je maorijska osoba koja je gay, lezbijka, biseksualna ili transrodna (LGBT).[4][5] Takatāpui se danas koristi kao odgovor na zapadnjačku konstrukciju "seksualnosti, roda i odgovarajućih izraza identiteta" (rodni identitet i seksualni identitet)[4][5], iako su maorski rodni identifikatori (wāhine, tāne) i rodne uloge (marae protokol, ratovanje), definirani muški i ženski načini odijevanja i smještaja tetovaže Tā moko, postojali prije i izvan zapadnog utjecaja. Pojam ne obuhvaća samo aspekte seksualnosti već i kulturni identitet.[5][6] Takatāpui uključuje i osjećaj autohtonog identiteta i komunicira seksualnu orijentaciju; postao je krovni pojam za izgradnju solidarnosti među seksualnošću i rodnim manjinama unutar Māori zajednica.[7]

Takatāpui nije novi pojam, ali njegova primjena je novija.[5] Rječnik jezika Maori - koji je prvi sastavio misionar Herbert Williams 1832. godine - bilježi definiciju kao "intimni suputnik istog spola".[8] Nakon dugog razdoblja neuporabe, od 1980-ih je ponovno došlo do pojave etikete koja opisuje pojedinca koji je i Maori i neheteroseksualac.[5][8] Utvrđeno je da je riječ takatāpui postojala na prijekolonijalnom Novom Zelandu kako bi opisala odnose među ljudima istog spola.[5] Postojanje ove riječi opovrgava tvrdnje konzervativnh Māora da homoseksualnost nije postojala u maorskom društvu prije dolaska Europljana.[5][9]

Hinemoa i Tutānekai

Klasični i najraniji cjeloviti prikaz porijekla bogova i prvih ljudskih bića sadržan je u rukopisu pod naslovom Nga Tama a Rangi (Nebeski sinovi), koji je 1849. napisao Wī Maihi Te Rangikāheke, iz plemena Ngāti Rangiwewehi iz Rotorua. Rukopis "daje jasan i sustavan prikaz māorskih vjerskih vjerovanja i vjerovanja o podrijetlu mnogih prirodnih fenomena, stvaranju žene, podrijetlu smrti i ribolovu zemalja. Niti jedna druga verzija ovog mita nije prikazana na tako povezan i sistematičan način, ali svi rani zapisi, s bilo kojeg područja ili plemena, potvrđuju opću valjanost inačice Rangikāheke. Počinje ovako: 'Prijatelji moji, slušajte me. Narod Māori potječe iz samo jednog izvora, naime Velikog neba koje stoji gore i Zemlje koje leži ispod. Prema Europljanima, Bog je stvorio nebo i zemlju i sve stvari. Prema Māorijima, nebo (Rangi) i Zemlja (Papa) sami su izvor '"(Biggs 1966: 448).[10]

Jedna od velikih ljubavnih priča svijeta Maori legenda je o Hinemoi i Tūtānekaiju. Priča je popularna i prepričava se u pjesmama, filmovima, kulturnom kazalištu i plesu.[11] Hinemoa prkosi svojoj obitelji da tvrdi da je Tūtānekai, njezina "srčana želja" - dijete ljubavi šefove supruge koja joj nije bila socijalna ravnopravna.[11] Čitajući originalnu verziju Te Rangikāhekea u jeziku Māori, Laurie je otkrila da je Tūtānekai imao muškog prijatelja, hoa takatāpui, zvanog Tiki, a Tūtānekai je bio "Hinemoa toliko impresioniran kako ga je protumačila romantična viktorijanska pripovijest".[11] Nakon što se Tūtānekai ujedinio s Hinemoom, Tiki je slavno tugovao zbog gubitka svoje hoa takatāpui. Tūtānekai je, osjećajući se također ožalošćenim, dogovorio da se njegova mlađa sestra uda za Tikija da ga tješi.[12] Iako nitko ne može reći da su Tūtānekai i Tiki bili seksualno upleteni, prihvaćeno je da su njihovi odnosi prisni, a ne samo prijateljstvo, a priča ilustrira koncept da takatāpui u tradicionalnom maorskom životu nije bio potpuno isti kao konstrukcije suvremene homoseksualnosti u zapadnim društvima.

Uporaba

Jedna od prvih suvremenih upotreba takatāpuija bila je u izvješću Povjerenstvu za javno zdravstvo Herewinija i Sheridan (1994.), koji je tim terminom obuhvatio homoseksualce Māori, kao i muškarce koji imaju spolne odnose s muškarcima, ali koji se ne identificiraju kao gay.[13] Povijesna upotreba izraza možda se neće podudarati sa suvremenim razumijevanjem LGBT identiteta, dok su informacije o neheteroseksualnoj seksualnosti i varijacijama od rodnih uloga kakvu ih danas razumijemo u biti iskorijenjene viktorijanskim moralom koji su donijeli kolonizatori i kršćanski misionari.[14] Iako su posredni, postoje neki dokazi da je takatāpui živio bez diskriminacije u predeuropsko doba.[15] Neki suvremeni Māori LGBT ljudi koriste izraze gay i lezbijke kao pogodnost, dok se drugi samoidentificiraju kao takatāpui kako bi se oduprijeli kolonizaciji svog identiteta i tijela koja bi "uskratila pristup važnom znanju predaka".[16][17][18] Neki koriste oba izraza ovisno o kontekstu.[16][5] Korištenje takatāpui za samoidentifikaciju zahtijeva prihvaćanje sebe kao Māorija, kao i pripadnost LGBT osobama.[16] Otprilike petina Māorija su mladi ljudi, ali državni obrazovni sustav izričito ne predviđa istraživanje višestrukih identiteta.[16] Tradicionalne duhovne i društvene uloge koje su takatāpui imali u povijesnim Māori društvima nisu lako ugraditi u nastavne planove i unatoč mandatu Ministarstva obrazovanja iz 2002. godine, i dalje postoji "veliko odsustvo kulturno primjerenog kurikuluma o seksualnosti u školama za Māore".[16]

Izvedenice takatāpui uključuju takatāpui kaharua za biseksualne, takatāpui wahine za lezbijke i takatāpui wahine ki tāne ili takatāpui tāne ki wahine za trans muškarce ili trans žene.[19][5] Takatāpui služi kao krovni izraz za sve ove identitete.[19]

Vidi također

Izvori

  1. ↑ Hutchins, 145.
  2. ↑ Sears, 592-3.
  3. ↑ Tregear, 452.
  4. ↑ 4,0 4,1 Hutchins, 7-13.
  5. ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 5,5 5,6 5,7 5,8 David A.B. Murray, "Who Is Takatāpui? Māori Language, Sexuality and Identity in Aotearoa/New Zealand", Anthropologica, page 233-241, Canadian Anthropology Society, 2003, Vol. 45, No. 2.
  6. ↑ Hutchins, 15-6.
  7. ↑ Leap, page 174-180.
  8. ↑ 8,0 8,1 Hutchins, 15.
  9. ↑ Hutchins, 15-6.
  10. ↑ Gray je objavio uređenu verziju priče Te Rangikāhekea u Nga Mahi a Nga Tupuna , a na engleski je preveo kao Polinezijska mitologija. Gray 1971 i Gray 1956 kasnija su izdanja ovih ranih djela. Kasniji su znanstvenici, međutim, kritizirali metode uređivanja koje je koristio Gray.
  11. ↑ 11,0 11,1 11,2 Laurie, 1-3.
  12. ↑ "Polynesian Mythology: The Story of Hine-Moa". http://www.sacred-texts.com/pac/grey/grey17.htm 
  13. ↑ Hutchins, 16.
  14. ↑ Hutchins 15-22.
  15. ↑ Ember, 819.
  16. ↑ 16,0 16,1 16,2 16,3 16,4 Sears, 592-3.
  17. ↑ David A.B. Murray, "Who Is Takatāpui? Māori Language, Sexuality and Identity in Aotearoa/New Zealand", Anthropologica, page 233-241, Canadian Anthropology Society, 2003, Vol. 45, No. 2.
  18. ↑ Hutchins, page 19.
  19. ↑ 19,0 19,1 Sears, 592-3.

Literatura

  • Biggs, B.G., 'Maori Myths and Traditions' in A. H. McLintock (editor), Encyclopaedia of New Zealand, 3 Volumes. (Government Printer: Wellington), 1966, II:447-454.
  • Ember, Carol R., Encyclopedia of medical anthropology, Springer, 2004, ISBN 0-306-47754-8, ISBN 978-0-306-47754-6.
  • Grey, G., Polynesian Mythology, Illustrated edition, reprinted 1976. (Whitcombe and Tombs: Christchurch), 1956.
  • Grey, G., Nga Mahi a Nga Tupuna, fourth edition. First published 1854. (Reed: Wellington), 1971.
  • Hutchins, Jessica; Aspin, Clive, Sexuality and the Stories of Indigenous People, Huia Publishers, 2007, ISBN 1-86969-277-2, ISBN 978-1-86969-277-3.
  • Laurie, Alison J., Lesbian Studies in Aotearoa/New Zealand, Psychology Press, 2001, ISBN 1-56023-253-6, ISBN 978-1-56023-253-7
  • Leap, William, Tom Boellstorff, Speaking in queer tongues: globalization and gay language, University of Illinois Press, 2004, ISBN 0-252-07142-5, ISBN 978-0-252-07142-3.
  • Sears, James Thomas, Youth, education, and sexualities: an international encyclopedia, Greenwood Publishing Group, 2005, ISBN 0-313-32755-6, ISBN 978-0-313-32755-1.
  • Tregear, Edward, Maori-Polynesian Comparative Dictionary, Lyon and Blair, 1891.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Takatāpui&oldid=402663"