Szvéti evangyeliomi

Szvéti evangyeliomi (1780.).

Szvéti evangeliomi (1906.).

Detalj.

Szvéti evangyeliomi kasnije Szvéti evangeliomi (Sveta evanđelja) prekomurski su evanđelistar, koje je napisao Mikloš Küzmič dekan Slovenske okrogline (Prekomurje) i svećenik u Kančevcima. Izdali su knjigu 1780. godine u Sopronu kod Józsefa Siessa, koji je tiskao i knjige gradišćanskih Hrvata.

Izvor evangyelioma

Prije, kakov su počeli na prekomurskom jeziku pisati, ugarski Slovenci su uporabili kajkavske knjige. Južna prekomurska mjesta su bila pod nadležnošću zagrebečke nadbiskupije i biskup im je poslao kajkavske evanđelistare, lekcionare, katekizme i molitvenike. Sjeverna mjesta je vodila đurska biskupija, ovdje su i imali kajkavske knjige. Jedan slovenski svećenik đurske biskupije Jožef Sebeščan Čöpinci u Trošću kod Monoštra (Szentgotthárd) je studirao kod isusovca u Zagrebu u 18. stoljeću.

Dolinski svećenici kod Lendave su pokusili prevesti evanđelistar Nikole Krajačevića na prekomurski, a ova djela su ostala u rukopisu. Mikloš Küzmič 1763. godine je počeo napisati prekomurski evanđelistar i više godina razmijenio kajkavske riječi na prekomurske. Pomogao mu je njegov učitelj, Ferenc Muraj svećenik Svetog Jurja kod Rogašovca i drugi svećenici. A od đurske biskupije ni dobio potpore, da bi izdao evangyeliome. U đurskoj biskupiji samo knjigu gradišćanskih Hrvata su izdali Horvaczko evangyelye 1732. godine.

1777. godine su utemeljili novu sambotelsku biskupiju. Mikloš Küzmič je doživjeo do velikog razočaranja, jer protestantski Štefan Küzmič je prevedeo sav Novi zavjet (Nouvi Zákon) 1771. godine. Ovu knjigu su čitali i katolički Slovenci, jer su zahtjevali Bibliju na svojem maternem jeziku. Mikloš je molio potporu sambotelskog biskupa Jánosa Szilyja, koji je opskrbio materijalne uvjete.

1780. godine se pojaviju Szvéti evangyeliomi i do 20. stoljeća imaju jednaest izdavanja.

Knjiga

Knjiga je vrlo slična evanđelistarju Krajačevića. Števan Küzmič je i poznavao ovu knjigu. Mikloš je i naslanjao na Nouvi Zákon, gdje su bile zapreke u prijevodu. A Mikloš ima još više originalnih prekomurskih riječi, dok Števan mnoge kajkavske i slovenske riječi uporabi.

Mikloš Küzmič

Nikola Krajačević

Nedela po Riſzálaj Devéta. Evangyeliomi Sz. Lük. vu XIX. táli. Vu omom vrejmeni: Gda bi ſze Jezus pribli'sávao k-Jeru'sálemi, vidévsi Váras, joukao ſze je nad nyim, govorécsi: ár da bi ſzpozno i tí, i náj bole na ete tvoj dén, stera ſzo na mért tebi; zdaj ſzo pa ſzkrita od tvoji oucsi. Ár prídejo dnévi na tébe, i opásejo te tvoji nepriátelje z-grábov, i obſzédejo tebé, i vküp te ſztíſznejo vſzej krajouv; i na zemlo povalíjo tebé, i ſziní tvoje, ki ſzo vu tebi.

Nedelya po Sz. Troyztve IX. Evangeliom Sz. Lukacſa, vu 19. deele. Vu onom vremenu. Gdabi Jeſus bil priblíſal k-Jerusalemu, videvſsi váras, zplakaſze nad nyím, govorécſi: Ar dabi poznal bil i ti, te poimene na ov dén tvóy, koteraſzu na mír tebe: aliſzu vezda zkrivena pred ocſima tvojema. Ar hoté obztrêti tebe neprijateli tvoyi grabum, i okolu vzemu tebe: i hoté zteſzniti tebe zevſzeh ztrán: i na zemlyute povalé, i ſzíne tvoje kiiſzu vu tebe.

Literatura

• Pisec sedmerih luči – Zbornik s simpozija o Miklošu Küzmiču, Urednik: Lojze Kozar ml. Murska Sobota 2005. ISBN 961-90588-2-8
• Vilko Novak: Izbor prekmurskega slovstva, Ljubljana 1976.
• Jožef Smej: Se je Mikloš Küzmič v svojem prevodu Evangyeliomov res naslanjal na. Štefana Küzmiča? Slavistična revija (45). 1997.