Toggle menu
244 tis.
103
18
639,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Svjetski dan beskućnika

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Pomaganje beskućnicima

Svjetski dan beskućnika međunarodni je dan koji se obilježava 10. listopada[1] svake godine s ciljem skretanja pozornosti na problematiku beskućništva i neprikladnim stambenih uvjeta diljem svijeta.

Povijest i obilježavanje

Ovaj dan prvi put je obilježen 10. listopada 2010. godine. Inicijativa za njegovo osnivanje proizašla je iz internetskih rasprava među aktivistima koji su se bavili problematikom beskućnika u svojim državama. Dan okuplja istomišljenike koji traže rješenja za pomoć beskućnicima u lokalnim zajednicama.

Osim isticanja problema beskućništva, dan promiče potrebu za izgradnjom primjerenih stambenih prostora koji su sigurni, čisti i opremljeni osnovnim sadržajima. Pozornost se skreće i na različite aspekte života beskućnika te njihove specifične potrebe.

Beskućništvo predstavlja stanje u kojem pojedinac ili kućanstvo nema mjesto stanovanja. Pojam obuhvaća osobe koje žive na ulici, na otvorenim prostorima ili u objektima koji nisu predviđeni za stanovanje, kao i one koji borave u privremenom smještaju ili skloništima. U definiciju mogu ulaziti i ljudi smješteni u krajnje neprikladnim uvjetima bez sigurnosti posjeda i pristupa osnovnim komunalnim uslugama.

Razmjeri problema i uzroci

Ujedinjeni narodi su 2005. godine procijenili broj beskućnika na 100 milijuna diljem planeta. Svjetski ekonomski forum je 2021. godine izvijestio o 150 milijuna beskućnika, što predstavlja gotovo 2 % svjetskog stanovništva.

Prema podacima UN-Habitata, 1,6 milijardi ljudi, odnosno 20 % svjetskog stanovništva, živi u neprimjerenim stambenim prilikama. Približno 15 milijuna osoba prinudno je iseljeno svake godine. UN-Habitat bilježi zabrinjavajući porast broja beskućnika tijekom 2010-ih i 2020-ih.[2]

Osobe najčešće bivaju gurnute u beskućništvo nizom društvenih i ekonomskih čimbenika. Četiri glavna uzroka su nedostatak pristupačnog stambenog prostora, nezaposlenost, siromaštvo i niske plaće.

Problem je izraženiji u gradskim nego u ruralnim sredinama, pri čemu je selidba sa sela u grad jedan od pokretača. Posebno su ranjive osobe s mentalnim poteškoćama ili one koje se bore s ovisnošću o drogama te bez odgovarajuće skrbi lako postaju beskućnici.

Osim što nemaju dom, ove osobe pate od različitih bolesti, često zaraznih, te stomatoloških problema. Nedostatak prihoda i ušteđevine dovodi ih do gladi i nezadovoljenih zdravstvenih potreba.

U većini država skloništa za beskućnike predstavljaju dominantan oblik potpore. Međutim, prevencija beskućništva zahtijeva angažiranu stambenu i socijalnu politiku, osobito izgradnju dovoljnog broja pristupačnih stanova i podršku osobama s niskim primanjima kroz stambene naknade.

U Hrvatskoj

Prema procjenama Hrvatske mreže za beskućnike (HMB), u Hrvatskoj ima preko 2000 evidentiranih beskućnika, dok postoji samo 420 mjesta u prihvatilištima. Više od 10 000 osoba živi u neadekvatnim i nesigurnim stambenim uvjetima.[3]

Najteža je situacija u velikim gradovima, posebno u Zagrebu gdje se, prema podacima Mreže, nalazi 700 do 1000 osoba na ulici. Glavni kolodvor često se spominje kao najveće prenoćište beskućnika u gradu, gdje u objektima i napuštenim vagonima boravi 70 do 100 beskućnika.

Beskućnici dugo nisu bili prepoznati kao zasebna korisnička skupina u sustavu socijalne skrbi. Tek 2011. godine navedeni su u Zakonu o socijalnoj skrbi. Beskućnici sada mogu ostvariti prava u sustavu socijalne skrbi ukoliko ispunjavaju propisane uvjete. Skrb provode veliki gradovi i gradovi sjedišta županija koji su dužni osigurati sredstva za rad prihvatilišta, prenoćišta i pučkih kuhinja.

Hrvatska mreža za beskućnike i njezine članice svake godine organiziraju brojne aktivnosti povodom Svjetskog dana beskućnika s ciljem osvješćivanja javnosti za probleme socijalno isključenih pojedinaca i obitelji. Aktivnosti uključuju nacionalne susrete o beskućništvu, panel–rasprave, otvaranje foto–izložbi, podjelu paketa s prehrambenim proizvodima i higijenskim potrepštinama te dane otvorenih vrata prihvatilišta.[4]

Izvori

  1. Svjetski dan beskućnika czn.hr Preuzeto 3. listopada 2025.
  2. Svjetski dan beskućnika odgovorno.hr Preuzeto 3. listopada 2025.
  3. Svjetski je dan beskućnika radio.hrt.hr Preuzeto 3. listopada 2025.
  4. Više ih je od 2000, sve češće radi se o starijima s malim mirovinama i psihički bolesnima dnevnik.hr Preuzeto 3. listopada 2025.