Sveučilište u Segedinu (mađarski: Szegedi Tudományegyetem) veliko je istraživačko sveučilište u Mađarskoj.
Nalazi se u trećem najvećem gradu u Mađarskoj, Segedinu. Sveučilište je jedno od najvažnijih mađarskih sveučilišta i jedno je od najistaknutijih visokoškolskih ustanova u Srednjoj Europi. Prema Akademskom rangiranju svjetskih sveučilišta u istraživanju Šangaj Jiao Tonga (2003., 2004., 2005.), našlo se u skupini sveučilišta između na 203.-300. mjesta na cjelokupnom popisu, 80.-123. mjestu po znanstvenom rangiranju europskih sveučilišta, i prvo po mađarskom nacionalnom rangiranju.
Godine 2014., Svjetska sveučilišna rang lista QS stavila je Sveučilište u Segedinu u skupinu sveučilišta od 501. do 550. mjesta na globalnoj razini. Bilo je najviše rangirano u kategoriji Moderni jezici.
Operativni proračun Sveučilišta za 2014. godinu iznosio je 220 milijuna američkih dolara. [1]
Preteča ovoga sveučilišta bilo je Sveučilište Kolozsvár (danas Cluj-Napoca), koje je 1872. godine osnovao car Franjo Josip I., koje se nakon Trianonskoga ugovora 1921. moralo preseliti u Mađarsku i ponovno pokrenuti u Segedinu. [2]
Među studentima Sveučilišta bio je i Albert Szent-Györgyi, jedan od osnivača Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji je dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1937. za svoja otkrića vezana uz vitamin C.
Izvori
- ↑ http://www.u-szeged.hu/gsz/gazdalkodasi-adatok?objectParentFolderId=17360 Preuzeto 9. veljače 2019.
- ↑ https://web.archive.org/web/20111103034340/http://www.u-szeged.hu/english/history/the-history-of-the Preuzeto 9. veljače 2019.