Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sveti Anastazije Solinski

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Sveti Anastazije Solinski (sv. Stašo) (u. krajem 3. ili poč. 4. stoljeća), kršćanski svetac i solinski mučenik. Suzaštitnik grada Splita.[1]

Životopis

Prema spisima Jeronimovog martirologija sveti Anastazije rodio se u Akvileji. Prema legendi, po zanimanju je bio tkalac. Zbog Dioklecijanovog progona otišao je u Salonu propovijedati kršćanstvo i hrabriti kršćane da se ne boje smrti. To je znak da je i sam bio veoma zauzet kršćanin kome je bilo mnogo stalo do dobra Crkve. Zbog kršćanske vjere mučen je i ubijen u mladalačkoj dobi. Ubijen je potapanjem u moru ili Jadru (Solinskoj rici), tako da mu je oko vrata stavljen mlinski kamen.[2][1] Ime je tog mučenika pronađeno zapisano na konfesiji mučenikâ u Manastirinama. I on je s ostalim slavnim solinskim mučenicima prikazan na poznatom lateranskom mozaiku, što ga dade u krstionici lateranske bazilike izraditi papa Ivan IV., rodom iz Dalmacije.[1]

Tijelo mu je ugledna matrona Asklepija pokopala na Marusincu. Zapovijedila je svojim robovima da izvade utopljenika Stašu i da ga pokopaju ondje.[2] Tu mu je u V. stoljeću bila podignuta veličanstvena bazilika. Njezin se pod od mozaika sačuvao sve do danas. Uz svetog Dujma i Venancija sveti je Anastazije bio najviše štovan solinski mučenik.[1]

Nakon što su barbari razorili Salonu, njegove su relikvije skupa s relikvijama sv. Dujma prenesene u Split, gdje je proglašen patronom te se tako i sv. Staš uz sv. Dujma smatra suzaštitnikom Splita, kao i tkalaca i stupara, a zaziva se protiv glavobolja.[2]

Sveti su solinski mučenici, naši duhovni predci, kojih bi prema nekim vijestima bilo čak 240, vjerom i krvlju posvetili ovo tlo na koje su u 7. stoljeću došli Hrvati. Oni su iz neba zagovarali misionare koji su radili na obraćenju i pokrštenju Hrvata. Vjerujemo da i danas zagovaraju Crkvu na ovom našem tlu, a mi ih štujmo i molimo za njihov zagovor.[2]

U umjetnosti je djela na temu sv. Staše radio mletački majstor [[Trevisan]g. Godine 1704. izradio je dosta baroknih djela za splitsku katedralu, od kojih se ističe poprsje sv. Staša ukrašeno dragim kamenjem. Okrugla kutijica sa svečevim moćima postavljena je po sredini čela.[2]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Sveci.net
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Helena Lučić: Poprsje sv. Staša. Kanal Splitsko-makarske nadbiskupije na YouTubeu. Postavljeno 29. siječnja 2021. Pristupljeno 30. travnja 2022.