Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Svečani zastori Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Datoteka:Djed, unuk i vila svecani zastor 2x.jpg
Zastor u obliku lepeze Djed, unuk i vila pripisuje se hrvatskom slikaru Vjekoslavu Karasu

Svečani zastori Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu postavljaju se u svečanim prigodama. Ima ih osam – jedan željezni i sedam oslikanih.

Djed, unuk i vila

Najstariji svečani zastor. Jedini je sačuvani predmet iz scenske opreme kazališta na Gornjem gradu (poznatog pod nazivom Stankovićevo kazalište). U obliku lepeze je. Postavljen je oko 1850. Reprodukcija je slike Djed i unuk Vjekoslava Karasa.

Preporod hrvatske književnosti i umjetnosti

Vlaho Bukovac, Hrvatski preporod

Intendant Stjepan Miletić naručio je taj zastor za otvorenje zgrade Hrvatskoga narodnog kazališta 1895. Izradio ga je Vlaho Bukovac. Radni naslov zastora bio je Slavlje narodne lirike i dramatike, stvarni naziv Preporod hrvatske književnosti i umjetnosti, a poznat je pod imenom Hrvatski preporod. Slika prikazuje predvorje antičkoga hrama u kojem sjedi dubrovački pjesnik Ivan Gundulić okružen vilama, a u poklonstvo mu dolazi 19 osoba, većinom, preporoditelja: Ljudevit Gaj, Antun Mihanović, Janko Drašković, Dimitrije Demeter, Antun Mažuranić, Mirko Bogović, Stanko Vraz, Sidonija Erdödy Rubido, Ivan Kukuljević, Pavao Štoos, Petar Preradović, Antun Nemčić, Vatroslav Lisinski, Branimir Livadić, Ljudevit Vukotinović, Dragutin Rakovac, te troje kazališnih umjetnika Josip Freudenreich, Adam Mandrović i Marija Ružička-Strozzi. U pozadini, kroz rešetku antičke građevine, vide se obrisi Dubrovnika i Zagreba. Godine 1999. zastor je, nakon stogodišnje uporabe, zamijenjen kopijom koju su izradili slikari Ivica Šiško i Eugen Kokot.

Željezni zastor

Datoteka:Zeljezni zastor lightbox.jpg
Kamilo Tompa i Frano Šimunović, Željezni zastor

Željezni je zator nastao prema zamisli hrvatskih slikara Kamila Tompe i Frane Šimunovića, izradio ga je slikar Vladimir Pintarić. Nastao je 1969. Postavljen je iznad portala.

Titov naprijed

Datoteka:Titov naprijed lightbox.jpg
Frano Šimunović, Titov naprijed

Zastor Titov naprijed nastao je 1969. Prema istoimenoj poemi Vladimira Nazora izradio ga je Frano Šimunović.

A.D. 1573.

Datoteka:Krsto Hegedusic svecani zastor 3x.jpg
Krsto Hegedušić, A.D. 1573.

Svečani zastor A.D. 1573. nastao je na temu seljačke bune 1573. Krste Hegedušića. Postavljen je 1969.

Četiri godišnja doba

Datoteka:Ivan Lackovic Croata svecani zastor 4x.jpg
Ivan Lacković Croata, Četiri godišnja doba

Povodom 900. obljetnice grada Zagreba i Zagrebačke nadbiskupije 1994. darovan je Hrvatskom narodnom kazalištu svečani zastor Četiri godišnja doba Ivana Lackovića Croate, koji je izveo slikar Rudolf Labaš.

Đavo u selu

Datoteka:Davo u selu lightbox.jpg
Ivan Lovrenčić, Đavo u selu

Ivan Lovrenčić naslikao je zastor Đavo u selu 1997. u povodu šezdesete godišnjice izvođenja baleta Đavo u selu Frana Lhotke.

Harmica

Datoteka:Harmica lightbox.jpg
Vasilije Jordan, Harmica

Svečani zastor Harmica rad je akademskog slikara Vasilija Jordana. Postavljen je 1999. Autor izvedbe zastora je Rudi Labaš. Harmica je staro ime današnjega Trga bana Josipa Jelačića.

Izvori