Sutilija, gradina na brdu Sutiliji kod Segeta Gornjeg, ponad Trogira, zaštićeno kulturno dobro[1]
Opis dobra
Gradina Sutilija (nastala u 8. st. pr. Kr.), rimski kamenolom i crkva sv. Ilije (iz 12. st.) nalaze se na brdu sv. Ilija koje dominira nad zapadnom stranom trogirskog Malog polja. Zbog dobrog strateškog položaja, mogućnosti nadzora okolnog kopna i akvatorija Kaštelanskog zaljeva i Šoltanskog kanala, na sv. Iliji je u željezno doba podignuto veliko gradinsko naselje. Od njega je sačuvan rasuti suhozidni bedem prstenasta oblika, a na južnoj padini se nalazi podgrađe zaštićeno bokobranom. Na istočnoj i jugoistočnoj padini Sutilije nalaze se rimski kamenolomi. Riječ je o manjim kavama u kojima su vidljivi tragovi vađenja kamenih blokova. Na vrhu se nalazi romanička crkva sv. Ilije po kojem je cijelo brdo dobilo ime Sutilija. [1]
Utvrđenih prapovijesnih naselja poput ovog s monumentalnim suhozidnim bedemima u Dalmaciji je sačuvano nekoliko stotina. Na gradini su pronađeni ulomci prapovijesne i grčke (helenističke) keramike.[2]
Zaštita
Pod oznakom Z-3256 zavedena je u kompletu s rimskim kamenolomom i crkvom sv. Ilije kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "arheološka baština". [1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Seget Gornji, Arheološka nalazišta Gradina Sutilija i rimski kamenolom, zajedno s crkvom sv. Ilije Ministarstvo kulture RH. Arhivirano 7. lipnja 2020. Pristupljeno 7. lipnja 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
- ↑ Ivan Alduk: Trogir se nije predao Veneciji, pa je mjesecima bombardiran kamenim kuglama i keramičkim posudama punjenim zapaljivim smjesama Dalmatinski portal. 21. prosinca 2015. Pristupljeno 7. lipnja 2020.
Vanjske poveznice
- Sutilija - Zaboravljeni željeznodobni grad, Građanska akcija Trogir na Facebooku, objavljeno 2. ožujka 2019.
Iz uvjeta korištenja: " Sadržaji s ovih stranica (Ministarstva kulture) mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Međutim, korisnicima se savjetuje da provjere obavijesti o autorskim pravima pojedinih dokumenata i internetskih stranica koje se održavaju u okviru internetskog mjesta gov.hr. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske na druge stranice."