Susnježica je oborina sastavljena od kiše i djelomično otopljenog snijega.[1] Za razliku od sugradice, koja je tvrda, i ledene kiše koja je fluidna dok ne udari u neki objekt, ove su oborine mekane i prozirne, ali sadrže neke tragove kristala leda iz djelomično stopljenih pahulja. Susnježica nastaje pri temperaturi oko 0 °C.[2] Na bilo kojem mjestu obično se kratko dogodi kao prijelazna faza iz kiše u snijeg ili obrnuto. METAR kod susnježice je RASN.[3]
Nastanak
Ove oborine nastaju kada je temperatura u najnižem dijelu atmosfere malo iznad točke smrzavanja vode. Dubina niskog nivoa toplog zraka (ispod razine smrzavanja) potrebna za otapanje snijega koji pada odozgo na kišu varira od oko 230–460 m i ovisi o masi pahuljica i brzini otpuštanja sloja koji se topi. Kiša i snijeg obično se miješaju kada dubina sloja topljenja padne između ovih vrijednosti.[4]
Vidi također
Izvori
- ↑ susnježica | Hrvatska enciklopedija. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=58896 Pristupljeno 1. prosinac 2020.
- ↑ flip.hr. susnježica | Struna | Hrvatsko strukovno nazivlje. http://struna.ihjj.hr/naziv/susnjezica/1591/ Pristupljeno 1. prosinac 2020.
- ↑ "Rain and snow mixed - AMS Glossary". Glossary.ametsoc.org. 26. siječanj 2012.. http://glossary.ametsoc.org/wiki/Rain_and_snow_mixed Pristupljeno 13. lipanj 2019.
- ↑ Crh.noaa.gov