Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Sušac
Podatci
Smještaj Jadransko more
Otočna skupina Lastovski arhipelag
Koordinate 42°45′00″N 16°29′00″E / 42.75°N 16.483333°E / 42.75; 16.483333
Država Hrvatska
Glavno naselje samo svjetionik
Površina 4,03[1] km2
Obalna crta 16,380[1] km
Broj stanovnika posada svjetionika

Sušac (na domaćem čakavskom narječju hrvatskog jezika: Šujac) je hrvatski otok na pučini središnjeg Jadrana, 23 km zapadno od otoka Lastova i jugoistočno od Visa. Otok je smješten na povijesno važnom plovnom putu koji je povezivao Dalmaciju s Italijom preko poluotoka Monte Gargano.[2]

Otočni greben je izdužen smjerom sjeveroistok-jugozapad. Nad jugozapadnim rtom Kanula je svjetionik, najsjevernija točka otoka je rt Nažene, a najistočnija rt Lastovac. Na sjeveroistoku je najviši vrh Veli Gark, 243 m. Sjeverozapadne obale su strme klisuraste, a jugoistočne niže s nekoliko pješčanih uvala. Otok je dio Parka prirode Lastovsko otočje[3]

U prapovijesti je otok bio naseljen Ilirima, a u antičko doba imao je fortifikacijsku ulogu. U srednjem vijeku tu je bilo središte benediktinaca koji su u 12. st. podigli crkvu i samostan posvećene svetom Nikoli.[4] Jugoistočno od ruševina te crkve nalazi se gotička crkva iznad čijih se vrata nalazi kip svetog Vlaha (Blaža). Od 15. st. na Sušcu su bila dva mala sezonska ribarska naselja s barakama za soljenje ribe. Te su naseobine rabili ribari s Lastova, Visa i Korčule.

O dugotrajnoj naseljenosti otoka i važnoj ulozi koju je imao na tom putu, svjedoče bogati arheološki nalazi od prapovijesti do razvijenog srednjeg vijeka.[2]

Flora i fauna

Sredozemne tvrdolisne makije rastu samo na najvišem grebenu Sušca i na sjevernim strminama. Na toplijim južnim padinama i uz obale su naprotiv drugačije ljetopadne šikare subtropskog tipa restinga kao i na susjednom otoku Palagruža, koje su samo zimi zelene a ljeti gole bez lišća. Takav raspored vegetacije u malom je sličan biljnom pokrovu na većim prostorima Izraela, južne Španjolske i sjeverne Afrike.

Na obalnim stijenama Sušca raste posebni otočni endem sušačka kupusina, Brassica cazzae.

Staro antičko ime tog otoka bilo je Choasa, a srednjovjekovno mletačko je Cazza. Hrvatski oblik imena za ovaj otok u srednjovjekovnim izvorima je Susciaç[5] . Jedini stalni stanovnici Sušca su posada svjetionika, a povremeno tu još dolaze ribari, proljetni pčelari i ljetni turisti.

Otok je bio naseljen još u pretpovijesno doba. Otkriveno je da su ga pretpovijesni pomorci koristili na svojim putovima u početnoj i srednjoj fazi mlađeg kamenog doba.

U starorimsko doba, otok bilježi naseljenost i gospodarsku aktivnost.

Konstantin Porfirogenet za ovaj otok naveo da kao ni Vis ni Lastovo nije u vlasti Neretvanske kneževine, iz čega se da zaključiti da je onda pripadao ranosrednjovjekovnom Hrvatskom Kraljevstvu.

Spominju ga i kasniji srednjovjekovni izvori (Lastovski statut iz 1310...) i putopisci (J. Luccari 1605....). Čest je slučaj da navode da Sušac pripada Lastovu, odnosno lastovski propisi se odnose i na Sušac [5].

Stanovništvo

Sušac kroz povijest nikad nije imao više od 24 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine otok je bio nenaseljen[6].

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[7]
<timeline> Colors=

id:lightgrey value:gray(0.9)
id:darkgrey  value:gray(0.7)
id:sfondo value:rgb(1,1,1)
id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)

ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:30 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:10 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:5 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=

bar:1857 text:1857.
bar:1869 text:1869.
bar:1880 text:1880.
bar:1890 text:1890.
bar:1900 text:1900.
bar:1910 text:1910.
bar:1921 text:1921.
bar:1931 text:1931.
bar:1948 text:1948.
bar:1953 text:1953.
bar:1961 text:1961.
bar:1971 text:1971.
bar:1981 text:1981.
bar:1991 text:1991.
bar:2001 text:2001.





PlotData=

color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 0
bar:1869 from:0 till: 0
bar:1880 from:0 till: 17
bar:1890 from:0 till: 0
bar:1900 from:0 till: 0
bar:1910 from:0 till: 0
bar:1921 from:0 till: 0
bar:1931 from:0 till: 0
bar:1948 from:0 till: 6
bar:1953 from:0 till: 24
bar:1961 from:0 till: 10
bar:1971 from:0 till: 6
bar:1981 from:0 till: 8
bar:1991 from:0 till: 7
bar:2001 from:0 till: 0





PlotData=

bar:1857 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1869 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1880 at: 17 fontsize:S text: 17 shift:(-10,5)
bar:1890 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1900 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1910 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1921 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1931 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1948 at: 6 fontsize:S text: 6 shift:(-10,5)
bar:1953 at: 24 fontsize:S text: 24 shift:(-10,5)
bar:1961 at: 10 fontsize:S text: 10 shift:(-10,5)
bar:1971 at: 6 fontsize:S text: 6 shift:(-10,5)
bar:1981 at: 8 fontsize:S text: 8 shift:(-10,5)
bar:1991 at: 7 fontsize:S text: 7 shift:(-10,5)
bar:2001 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)





TextData=

fontsize:S pos:(20,20)
text:Izvor – Državni zavod za statistiku

</timeline>

Zanimljivosti

U popularnoj glazbi su splitski glazbenici, skupina Daleka obala ovjekovječila ovaj otok u pjesmi Sušac blues. Ista je pjesma bila na programu Splitskog festivala 1991., koji se nije nikad održao zbog Domovinskog rata.

Vanjske poveznice

Izvori

Vanjske poveznice

  1. PREUSMJERI Predložak:Lastovo