Sušac
| Sušac | |
|---|---|
| Datoteka:Croatia - Susac.PNG | |
| Podatci | |
| Smještaj | Jadransko more |
| Otočna skupina | Lastovski arhipelag |
| Koordinate | 42°45′00″N 16°29′00″E / 42.75°N 16.483333°E |
| Država | Hrvatska |
| Glavno naselje | samo svjetionik |
| Površina | 4,03[1] km2 |
| Obalna crta | 16,380[1] km |
| Broj stanovnika | posada svjetionika |
Sušac (na domaćem čakavskom narječju hrvatskog jezika: Šujac) je hrvatski otok na pučini središnjeg Jadrana, 23 km zapadno od otoka Lastova i jugoistočno od Visa. Otok je smješten na povijesno važnom plovnom putu koji je povezivao Dalmaciju s Italijom preko poluotoka Monte Gargano.[2]
Otočni greben je izdužen smjerom sjeveroistok-jugozapad. Nad jugozapadnim rtom Kanula je svjetionik, najsjevernija točka otoka je rt Nažene, a najistočnija rt Lastovac. Na sjeveroistoku je najviši vrh Veli Gark, 243 m. Sjeverozapadne obale su strme klisuraste, a jugoistočne niže s nekoliko pješčanih uvala. Otok je dio Parka prirode Lastovsko otočje[3]
U prapovijesti je otok bio naseljen Ilirima, a u antičko doba imao je fortifikacijsku ulogu. U srednjem vijeku tu je bilo središte benediktinaca koji su u 12. st. podigli crkvu i samostan posvećene svetom Nikoli.[4] Jugoistočno od ruševina te crkve nalazi se gotička crkva iznad čijih se vrata nalazi kip svetog Vlaha (Blaža). Od 15. st. na Sušcu su bila dva mala sezonska ribarska naselja s barakama za soljenje ribe. Te su naseobine rabili ribari s Lastova, Visa i Korčule.
O dugotrajnoj naseljenosti otoka i važnoj ulozi koju je imao na tom putu, svjedoče bogati arheološki nalazi od prapovijesti do razvijenog srednjeg vijeka.[2]
Flora i fauna
Sredozemne tvrdolisne makije rastu samo na najvišem grebenu Sušca i na sjevernim strminama. Na toplijim južnim padinama i uz obale su naprotiv drugačije ljetopadne šikare subtropskog tipa restinga kao i na susjednom otoku Palagruža, koje su samo zimi zelene a ljeti gole bez lišća. Takav raspored vegetacije u malom je sličan biljnom pokrovu na većim prostorima Izraela, južne Španjolske i sjeverne Afrike.
Na obalnim stijenama Sušca raste posebni otočni endem sušačka kupusina, Brassica cazzae.
Staro antičko ime tog otoka bilo je Choasa, a srednjovjekovno mletačko je Cazza. Hrvatski oblik imena za ovaj otok u srednjovjekovnim izvorima je Susciaç[5] . Jedini stalni stanovnici Sušca su posada svjetionika, a povremeno tu još dolaze ribari, proljetni pčelari i ljetni turisti.
Otok je bio naseljen još u pretpovijesno doba. Otkriveno je da su ga pretpovijesni pomorci koristili na svojim putovima u početnoj i srednjoj fazi mlađeg kamenog doba.
U starorimsko doba, otok bilježi naseljenost i gospodarsku aktivnost.
Konstantin Porfirogenet za ovaj otok naveo da kao ni Vis ni Lastovo nije u vlasti Neretvanske kneževine, iz čega se da zaključiti da je onda pripadao ranosrednjovjekovnom Hrvatskom Kraljevstvu.
Spominju ga i kasniji srednjovjekovni izvori (Lastovski statut iz 1310...) i putopisci (J. Luccari 1605....). Čest je slučaj da navode da Sušac pripada Lastovu, odnosno lastovski propisi se odnose i na Sušac [5].
Stanovništvo
Sušac kroz povijest nikad nije imao više od 24 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine otok je bio nenaseljen[6].
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[7]
<timeline>
Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:30 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:10 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:5 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1857 text:1857. bar:1869 text:1869. bar:1880 text:1880. bar:1890 text:1890. bar:1900 text:1900. bar:1910 text:1910. bar:1921 text:1921. bar:1931 text:1931. bar:1948 text:1948. bar:1953 text:1953. bar:1961 text:1961. bar:1971 text:1971. bar:1981 text:1981. bar:1991 text:1991. bar:2001 text:2001.
PlotData=
color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 0 bar:1869 from:0 till: 0 bar:1880 from:0 till: 17 bar:1890 from:0 till: 0 bar:1900 from:0 till: 0 bar:1910 from:0 till: 0 bar:1921 from:0 till: 0 bar:1931 from:0 till: 0 bar:1948 from:0 till: 6 bar:1953 from:0 till: 24 bar:1961 from:0 till: 10 bar:1971 from:0 till: 6 bar:1981 from:0 till: 8 bar:1991 from:0 till: 7 bar:2001 from:0 till: 0
PlotData=
bar:1857 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5) bar:1869 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5) bar:1880 at: 17 fontsize:S text: 17 shift:(-10,5) bar:1890 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5) bar:1900 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5) bar:1910 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5) bar:1921 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5) bar:1931 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5) bar:1948 at: 6 fontsize:S text: 6 shift:(-10,5) bar:1953 at: 24 fontsize:S text: 24 shift:(-10,5) bar:1961 at: 10 fontsize:S text: 10 shift:(-10,5) bar:1971 at: 6 fontsize:S text: 6 shift:(-10,5) bar:1981 at: 8 fontsize:S text: 8 shift:(-10,5) bar:1991 at: 7 fontsize:S text: 7 shift:(-10,5) bar:2001 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:Izvor – Državni zavod za statistiku
</timeline>
Zanimljivosti
U popularnoj glazbi su splitski glazbenici, skupina Daleka obala ovjekovječila ovaj otok u pjesmi Sušac blues. Ista je pjesma bila na programu Splitskog festivala 1991., koji se nije nikad održao zbog Domovinskog rata.
Vanjske poveznice
- Slobodna Dalmacija Podlistak: Vela spila iznad Vele Luke na Korčuli
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, sv. 9, br. 1, 5-32.
- ↑ 2,0 2,1 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske - Registar kulturnih dobara
- ↑ Lastovsko otočje, pristupljeno 6. lipnja 2020.
- ↑ "Hrvatski Jadran", str. 217., MASMEDIA
- ↑ 5,0 5,1 Slobodna Dalmacija Podlistak: Dinko Radić: Otok Sušac - Nerejevo posljednje utočište
- ↑ DZS - Popis stanovništva 2001. godine
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
Vanjske poveznice
- D.D.: ESTE LI IKAD POSJETILI SUŠAC? Izolirana ljepota na pučini središnjeg Jadrana Dalmacija danas. 10. kolovoza 2020.