Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Studije kurikula

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Studije kurikula su studije unutar naukovnih osnova koje se tiču razumijevanja kurikula kao aktivne snage ljudskog obrazovnog iskustva.

Pregled

Specifična pitanja vezana uz nastavni plan su:

  • Što treba učiti u školama?
  • Zašto to učiti? Tko bi to trebao učiti?
  • Što znači biti obrazovan čovjek?

Komponente studija kurikula ispituju odnos između teorije kurikula i obrazovne prakse i odnos između školskog programa i konture društva, te kulture u kojima se škole nalaze. Postoje programi u području studija kurikula u nekoliko sveučilišta širom svijeta. Također, tudije kurikula su bili i prvi odsjek Američke obrazovne istraživačke udruge, poznate kao Odsjek B.

Važne knjige za studije kurikula su The Curriculum: Perspective, Paradigm, and Possibility Williama Schuberta (New York: Macmillan, 1986); Understanding Curriculum Williama Pinara (New York: Peter Lang Publishing, 1995). 

Studije kurikula su se pojavile kao prepoznatljiva struka u kasnim 1960-ima i početkom 1970-ih godina od strane profesora usmjerenih na razvoj nastavnih programa. Pomak od razvijanja i vrednovanja kurikula do njegova razumijevanja poznat je kao "rekonceptualizacija" polja nastavnog plana i programa.[1]

Dio studija kurikula koji proučava kako društvo prenosi kulturu s koljena na koljeno se zove "skriveni kurikul"[2]. Na primjer, jedan od osnivača sociologije Emile Durkheim, primijetio je da se u školama više nauči nego što je navedeno u kurikulu udžbenika i nastavnih pomagala. U Moralnom odgoju Durkheim je pisao:

"U školi postoji cijeli sustav pravila koji unaprijed određuju ponašanje učenika. Ono mora redovito dolaziti na nastavu, mora stići u određeno vrijeme i uz odgovarajući stav. Ne smije poremetiti stvari tijekom nastave. Mora odraditi svoje zadatke i obavljati svoju zadaću razumno dobro. Postoji, dakle, niz obveza koje dijete treba obaviti. Te obveze zajedno čine instituciju škole kakvom je znamo. Upravo kroz praksu škole možemo potaknuti duh discipline u djetetu. (Durkheim, Emile (1961 [1925]), Moralni odgoj. New York, Free Press.s. 148)" 

Phillip W. Jackson (1968.) je uveo pojam "skriveni kurikul" u svojoj knjizi Život u učionicama. On je tvrdio da osnovna škola naglašava specifične vještine: mirno čekanje, suzdržanost, obavljanje zadataka do kraja, surađivanje, pokazujući odanost, kako nastavnicima, tako i kolegama, biti uredan i precizan, itd. (Jackson, Philip (1968), Život u učionicama.). Sociolog Robert Dreeben (1968. O tome što se uči u školi) je došao do sličnog zaključka da kurikul uči studente da "formiraju prolazne društvene odnose, gube mnogo svog osobnog identiteta i prihvaćaju legitimnost kategorijskog tretmana". Dreeben je tvrdio da formalno školovanje neizravno prenosi učenicima vrijednosti kao što su neovisnost i postignuća, bitni za njihovo kasnije članstvo u društvu. 

Od tada, istraživači kurikula iz spektra paradigmi - od konzervativnih strukturno-funkcionalnih do neo-marksista te narativnih i umjetničkih istraživača - su razmatrali formalni kurikul, iskusni kurikul i skriveni kurikul. Progresivni istraživači, kao što su Paul Willis (1977, Learning to Labor: How Working Class Kids Get Working Class Jobs), Jean Anyon (1980, Social Class and the Hidden Curriculum of Work, Journal of Education 162), te Annette Lareau (1989. Home Advantage: Social Class, and Parental Intervention in Elementary Education), i Annette Lareau (1989. Home Advantage: Social Class, and Parental Intervention in Elementary Education) su ispitali načine na koje skriveni i jasni kurikuli reproductiraju položaj društvene klase. Narativni i umjetnički istraživači kao što su Thomas Barone (2001, Touching Eternity: The Enduring Outcomes of Teaching) su raspravljali o dugoročnim učincima kurikuluma na studentske živote. 

Kritički teoretičari, kao što su Henry Giroux (1983. Theories of Reproduction and Resistance in the New Sociology of Education: A critical analysis, Harvard Educational Review 53), su počeli ispitivati uloge učenika i nastavnika u odluci kurikula, kako službenih tako i skrivenih. Takozvani "teoretičari otpora" su koncipirali studente i nastavnike kao aktivne agente koji rade na potiskivanju, odbacivanju ili promjeni kurikula. Istaknuli su da "kurikul" nije bio jedinstvena struktura, već nedosljedna, proturječna i kontradiktorna poruka. Drugi su istraživači ispitali interakcije između rasnih i etničkih kultura i dominantnih kurikula u školama. Na primjer, antropolog John Ogbu pregledava kurikul koji su utemeljili afro-američkih studenti (Signithia Fordham i John Ogbu 1986 "Black Students' School Success: Coping with the Burden of 'Acting White' The Urban Review 18). Kritički rasni teoretičari kao što je Daniel Solórzano ispitali su kako rasni stavovi predstavljaju još jedan "skriveni" kurikul u programima obrazovanja nastavnika (1997, Images and Words that Wound: Critical Race Theory and Racial Stereotyping, and Teacher Education, Teacher Education Quarterly, 24). Osim toga, Judith Stacey je predložila da su škole 60-ih godina prenijele skriveni kurikul koji je poticao seksistička uvjerenja, stavove i vrijednosti tog vremenskog razdoblja (1974 "And Jill Came Tumbling After Sexism in American Education").[3]

Zainteresiranost za studij kurikula je stoga od sve veće važnosti za obrazovno istraživanje i filozofiju obrazovanja. 

Sveučilišni programi

Vidi još

Linkovi

  1. PREUSMJERI Predložak:Izvori
  1. Pacheco, Jose, Augusto (2012). "Curriculum studies: What is the field today?". Journal of the American Association for the Advancement of Curriculum Studies 8: 18. https://www.uwstout.edu/soe/jaaacs/upload/v8_What_Is_The_Field_Today.pdf 
  2. {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},

  • Stacey, Judith, et al. (eds.) (1974). And Jill Came Tumbling After: Sexism in American Education. New York: Dell.