Stjepan Hršak, zvani Štef[1], vojni poručnik i optuženik za ratni zločin.
Životopis
Po zanimanju krojač, tijekom 1945. obnašao je dužnost zapovjednika (komandanta) Vojne OZNA-e u Krapini. Prema izjavama svjedoka i preživjelih civila, kao i njegovim vlastitim istupima, isticao se svojim nasilnim postupcima prema svima nad kojima je vršio istragu.[2]
Zločin u Lepoj Bukvi
Osobno je, u noći sa 4. na 5. lipnja 1945. iz franjevačkog samostana i Župnog dvora u Krapini ubio 21 svećenika i bogoslova, čiji su posmrtni ostaci i patološko vještačenje utvrdili tragove mučenja; prema izvještaju Hršak je svećenike pogubio svojim pištoljem Walter 7.62 mm, vezanih ruku, u mjestu Lepa Bukva u Maceljskoj šumi. Ove navode kasnije je potvrdio Mladen Šafranko, član partizanske pratnje koja je nadgledala pogubljenje.[2]
Ubojstvo Frana Živičnjaka
Hršak je bio umiješan i u ubojstvo Frana Živičnjaka 1998. u Zagrebu kao nalogodavac.[2] Fran Živičnjak bio je jedini preživjeli očevidac pogubljenja 21 svećenika, kojeg je poštedio Mladen Šafranko.
Istrage
Unatoč postojanju dokaza i izjava svjedoka, protiv Hršaka nikad nije proveden sudski postupak. DORH je početkom 1992. ispitao Hršeka, ali nije donio zaključak zbog gašenja istraživanja Maceljskih zločina. Jedan od razloga bila je i bliskost s tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom, kojemu je Hršak bio i zapovjednik, te Stjepanom Mesićem, koji su tada izvšrili pritisak na Državno odvjetništvo.[1]
Kao zastupnik u Hrvatskom Saboru, dr. Stjepan Bačić je 2004. iznio cijeli slučaj Državnom odvjetništvu, koje je odbilo provesti istragu. Jedanaest godina kasnije, DORH je ponovo odbio zahtjev Brune Esih za provođenjem istrage, no ovaj je put državni odvjetnik Dinko Cvitan dao šturo izvješće.[1]
Iako je Živičnjak DORH-u dao još 15 imena ubojica iz Maceljske šume, DORH nikada nije pokazao volju za provođenjem istrage. U međuvremenu je svih 15 ubojica umrlo, zbog čega nikada nisu procesuirani.[1]