Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Stipe Ugarković

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Stipe Ugarković (Malo Polje, Perušić, 31. listopada 1910.Zagreb, 19. siječnja 1985.) je bio hrvatski partizan, jedan od organizatora antifašističkog ustanka u Hrvatskoj na području Like. Sudionik Drugoga svjetskog rata na partizanskoj strani. Poslije je rata bio društveno-politički radnik u Hrvatskoj, obnašavši visoke dužnosti u Hrvatskoj.

Životopis

Rodio se 31. listopada 1910. godine u Malom Polju kod Perušića. Bačvarski zanat je izučio u Sisku, odakle je 1928. godine otišao u Zagreb. Bio je djelatan u URSSJ-ovim sindikatima. Srpnja 1934. je pristupio Komunističkoj partiji Hrvatske.

Nakon što ga je policija dva puta izgnala iz Zagreba, posao je uspio naći u Varaždinu. Policija ga je ondje opet uhitila 1937. i izgnala iz grada. Ugarković je potom otišao u Kranj. Od 1938. godine je bio nezakonitom stranačkom radu u Zagrebu, gde je bio članom Mjesnog komiteta (odbora) KP Hrvatske i od 1939. njegovim sekretarom (tajnikom). Iste godine su ga vlasti uhitile i zatočile u lepoglavsku kaznionicu u kojoj je ostao do travnja 1940. godine. Te godine izabran je za člana Centralnog komiteta KPH, a na 5. zemaljskoj konferenciji i za kandidata Centralnog komiteta KPJ.

CK KPH ga je srpnja 1941. godine uputio u Liku raditi na organiziranju ustanka. Tijekom Drugog svjetskog rata je bio zapovjednikom partizanskog odreda Božidar Adžija i komesar 14. primorsko-goranske brigade NOVH. Od svibnja 1943. godine je radio u Povjereništvu CK KPH za sjevernu Hrvatsku.

Poslije oslobođenja je obnašao dužnosti u Savezu sindikata Jugoslavije. Od 1951. do 1956. godine je bio direktorom Republičkog zavoda za socijalno osiguranje Hrvatske, a od 1956. do 1964. sekretarom za rad Izvršnog vijeća Sabora.

Nositelj je Partizanske spomenice 1941. godine.

Umro je 19. siječnja 1985. godine u Zagrebu. Pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Djela

Autor je nekoliko knjiga u svezi s tematikom hrvatskog antifašističkog pokreta u Drugom svjetskom ratu, od kojih su neke:

  • Zapisi ilegalca, Zagreb 1953.
  • Milosti ne tražim: zapisi i uspomene o narodnom heroju Radi Končaru, Zagreb 1959.
  • Srpom i čekićem, Zagreb 1959.
  • Zagreb, grad heroj: spomen-obilježja revoluciji (suautor dr Ivan Očak), Zagreb 1979.


Literatura

  • Enciklopedija Jugoslavije (knjiga osma). „Jugoslavenski leksikografski zavod“, Zagreb 1971. godina.