Stimulans
Psihostimulator odnosno psihostimulans, kemijska tvar. Potiče funkcioniranje središnjeg živčanog sustava: „podižu“ raspoloženje, povećava osjećaj ugode (imaju mehanizam snažnog nagrađivanja u mozgu), održavaju stanje budnosti i proizvode euforiju. Stimulativna sredstva iz ove skupine su kokain, amfetamini, metamfetamini, metilfenidat, Ritalin, nikotin i sl. Razlikuje se od pojma uzbuđujućeg sredstva.[1] Povećavaju aktivnost središnjeg živčanog sustava[2], pojačavaju psihičku aktivnost, uklanjaju osjećaj umora te poboljšavaju raspoloženje i koncentraciju. Koriste se kao lijek, a često i rekreativno radi užitka.
Izvori
- ↑ Zavod za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije Siniša Brlas: Terminološki opisni rječnik ovisnosti: Opis važnih termina iz područja ovisnosti o drogama, alkoholizma i problematičnog i patološkog kockanja; ISBN 978-953-7756-00-0; Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“Virovitičko-podravske županije; 1. izd.; Virovitica 2011.; str. 97; pristupljeno 6. siječnja 2020.
- ↑ . stimulant – definition of stimulant in English | Oxford Dictionaries, Oxford Dictionaries | English ID: stimulant_definition_of_stimulant_in_english_oxford_dictionaries.
Dugotrajna i nekontrolirana upotreba stimulansa može izazvati psihičku ovisnost.
Predstavnici
Mehanizmi djelovanja
Stimulansi imaju različite mehanizme djelovanja, ali općenito djeluju tako da (izravno ili neizravno) pojačavaju neurotransmisiju monoamina, poglavito dopamina i noradrenalina.
Neki mogu djelovati i na acetilkolin, što doprinosi stimulativnom učinku (kofein, nikotin) [1][2][3]. Nikotin također produljuje trajanje pozitivnog učinka dopamina te povećava osjetljivost centra za nagradu u mozgu.[4][5].
Poveznice
Izvori
- ↑ (http://www.drugbank.ca/drugs/DB00201#pharmacology DrugBank. University of Alberta.)
- ↑ (1984). Neuroregulators and the reinforcement of smoking: Towards a biobehavioral explanation, Neuroscience & Biobehavioral Reviews, 8(4), 503–513 DOI: 10.1016/0149-7634(84)90007-1; PMID 6151160.
- ↑ (1989). Neuroregulatory effects of nicotine, Psychoneuroendocrinology, 14(6), 407–423 DOI: 10.1016/0306-4530(89)90040-1.
- ↑ Easton, John (March 28, 2002). Nicotine extends duration of pleasant effects of dopamine, The University of Chicago Chronicle, 21(12) ID: easton_john-nicotine_extends_duration_of_pleasant_effects_of_dopamine.
- ↑ (Jun 2006). Nicotine self-administration acutely activates brain reward systems and induces a long-lasting increase in reward sensitivity, Neuropsychopharmacology, 31(6), 1203–11 DOI: 10.1038/sj.npp.1300905; PMID 16192981.