Starohrvatska mitologija je znanost koja proučava mitove i legende Hrvata iz razdoblja prije nego su Hrvati prihvatili kršćanstvo: do tada su hrvatska plemena štovala vlastita božanstva i imala vlastite običaje, jednako kao i ostali europski narodi. Ubrzo nakon dolaska u današnju domovinu, Hrvati su prihvatili kršćanstvo.[1] Poganska vjerovanja i običaji opstaju i nakon pokrštavanja, ali mijenjaju svoju simboliku i vežu se uz nekog sveca koji često ima iste ili slične osobine kao pogansko božanstvo koje je zamijenio.[2]
Tijekom i potkraj 20. stoljeća tom su se tematikom bavili mnogi povjesničari i znanstvenici, primjerice Nikola Sučić i Vanja Spirin. Dugo se hrvatska mitologija promatrala u kontekstu staroslavenske mitologije i nije se uzimalo u obzir da se ona, iako joj jest slična, dosta razlikuje i da se može i treba promatrati odvojeno.[1] Malo je poznato da je starohrvatska mitologija prepuna priča koje sežu od postanka svijeta sve do konačnog obračuna svjetla i tame, te da se veliki broj njih odnosi na područja Istre, Kvarnera i Gorskog kotara.[3]
Popis starohrvatskih božanstava
- Bjesomor, knez Trtara, tamne strane, sin Morane i Črta
- Bojana, boginja pobjede, opasana mačem i lovorovim vijencem
- Černobog (Crnobog), vladar podzemlja, vrhovni bog zla
- Črt, materijalizirani oblik Crnoboga, može mijenjati oblik
- Demonski jahač, oblik kojeg uzima Črt kada odlazi u lov na duše mrtvih koje lutaju svijetom
- Dom junaka, najveća i najsvečanija dvorana u Svitogoru u koji su dolazili poginuli ratni junaci i ostali zaslužni Hrvati
- Drvo snage, sveta lipa od koje je nastala prva žena
- Drvo svijeta, njime je prikazano ustrojstvo svijeta
- Drvo istine, sveti hrast od kojeg je nastao prvi muškarac
- Gerovit, bog rata i ratnih razaranja
- Hajdi, krilati vilinski glasnici sudbine, u Gorskom kotaru nalazi se pećina Hajdova hiza, iznad sela Grbajel
- Krilas, konj pratilac Svantevida
- Lada, božica ljubavi, ljepote i proljeća
- Perun, bog groma i oluje
- Vodan, bog voda, nastao od Svarogova odraza u Pramoru
- Leđan, vladar zlih divova koji donose zimu i led
- Morana, boginja smrti, zime i ljubavne nesreće
- Volos, Svarogov dvojnik, bog prirode i rogatih životinja, u Hrvatskom primorju nalazi se mjesto Volosko koje je po njemu dobilo ime
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Eter.info – Starohrvatska mitologija, pristupljeno 4. siječnja 2014.
- ↑ Hrvatski mitovi.com – Starohrvatski mitovi i kršćanstvo, pristupljeno 4. siječnja 2014.
- ↑ Istrapedia: Legenda o starohrvatskim bogovima i divovima, pristupljeno 4. siječnja 2014.