Stanko Guldescu (Trst, 1908. − Fayetteville, Sjeverna Karolina, 1990.[1]) je hrvatsko-američki povjesničar.
Životopis
Rodio se je u Trstu 1908. godine. U Zagrebu i Madridu je studirao povijest. Studij je završio poslije drugog svjetskog rata. U SAD-u je doktorirao. Bavio se poviješću srednje i istočne Europe. Predavao na više sveučilišta. Pisac brojnih znanstvenih i stručnih članaka. Pristaša iranske teorije o podrijetlu Hrvata.[2] Zajedno sa skupinom hrvatskih autora napisao je knjigu o bleiburškoj tragediji Operation Slaughterhouse,[3] u kojoj procjenjuje broj ubijenih hrvatskih državljana po svršetku Drugog svjetskog rata na 600.000.[4] Knjizi je predgovor sastavio američki general Charles A. Willoughby, koji je od početka 1960. pratio rad Odbora za istraživanje bleib. tragedije u Chicagu.[5] Vrhunac znanstvenog odjeka te knjige bio je Simpozij o bleiburškoj tragediji koji je održan u Clevelandu početkom lipnja 1963. godine, na kojem su nastupila četvorica američkih profesora (Guldescu, O'Connor (bivši povjerenik za useljenike u vladi predsjednika Trumana i njegov suradnik), McAdams i Skertić) i petorica profesora rodom Hrvata (Bombelles, Duraković, Omrčanin, Prpić i Prcela). U novom izdanju te knjige objavljena je Rezolucija, a u pogovoru su reakcije State Departmenta na tu knjigu.[6]
Djela
Važnija djela:
- General Rafael Maroto and the Carlist War of 1833-40, 1953.
- Operation Slaughterhouse: ― Eyewitness Accounts of Postwar Massacres in Yugoslavia (ur.; ur. i autor John Prcela), Philadelphia, 1970. (2. izd. 1995.), ISBN 978-0805937374 ISBN 0805937374
- History of Medieval Croatia, 1964.
- The Croatian-Slavonian Kingdom, 1526-1792 (Studies in European History, No 21), Haag, 1970.[7]
Suradnik na enciklopedijskom projektu Croatia: Land, People, Culture.[8] Guldescuov Pregled hrvatske povijesti uvršten je u knjigu Hrvatski holokaust.[9]
Izvori
- Hrvatski leksikon A - K, natuknica Božidar Gorše, Naklada leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 422., ISBN 953-96728-1-3
- ↑ Hrvatski holokaust - dokumenti i svjedočanstva o poratnim pokoljima u Jugoslaviji, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Zagreb, 2001., ur. John Ivan Prcela i Dražen Živić, predgovor Johna Ivana Prcele iz 1994. 2. izdanju na engleskom, str. XVIII
- ↑ History of Medieval Croatia. Part I: Croatian Prehistory (eng.)
- ↑ Hrvatski holokaust - dokumenti i svjedočanstva o poratnim pokoljima u Jugoslaviji, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Zagreb, 2001., ur. John Ivan Prcela i Dražen Živić, Poglavlje Rad Odbora za istraživanje bleib. tragedije u Chicagu, autor John Ivan Prcela 1995., str. XXIX
- ↑ Hrvatski holokaust - dokumenti i svjedočanstva o poratnim pokoljima u Jugoslaviji, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Zagreb, 2001., ur. John Ivan Prcela i Dražen Živić, Poglavlje Rad Odbora za istraživanje bleib. tragedije u Chicagu, autor John Ivan Prcela 1995., str. XXXI
- ↑ Hrvatski holokaust - dokumenti i svjedočanstva o poratnim pokoljima u Jugoslaviji, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Zagreb, 2001., ur. John Ivan Prcela i Dražen Živić, Poglavlje Rad Odbora za istraživanje bleib. tragedije u Chicagu, autor John Ivan Prcela 1995., str. XXIXstr. XXIX
- ↑ Hrvatski holokaust - dokumenti i svjedočanstva o poratnim pokoljima u Jugoslaviji, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Zagreb, 2001., ur. John Ivan Prcela i Dražen Živić, Poglavlje Rad Odbora za istraživanje bleib. tragedije u Chicagu, autor John Ivan Prcela 1995., str. XXIV
- ↑ JSTOR, The Catholic Historical Review, Vol. 59, No. 3, Oct., 1973
- ↑ LZMK, Hrvatska revija, Zdravko Sančević: Velika odgovornost za djela na stranim jezicima : drugi svezak enciklopedijskog djela "Croatia : Land, People, Culture"
- ↑ Hrvatski holokaust - dokumenti i svjedočanstva o poratnim pokoljima u Jugoslaviji, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Zagreb, 2001., ur. John Ivan Prcela i Dražen Živić, predgovor generala Charlesa A. Willoughbyja 1. izdanju na engleskom, Washington, 1968., str. VI
Vanjske poveznice
- History of Medieval Croatia. Part I: Croatian Prehistory (eng.)
- LZMK, Hrvatska revija, članci u svezi sa Stankom Guldescuom