Toggle menu
309,3 tis.
57
18
528,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Stanko Bloudek

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Stanko Bloudek (Idrija, 11. veljače 1890.Ljubljana 26. studenog 1959.) - slovenski strojarski inženjer, avio kontruktor, graditelj skijaške skakaonice u Planici, sportaš i sportski djelatnik

Djetinjstvo i školovanje

Rođen je kao treće od petero djece. Godine 1894. cijela obitelj se preselila u Češku u mjesto Most(njem. Brüx), gdje mu je otac po nacionalnosti Čeh dobio posao u rudniku crnog ugljena.

Tu je Bloudek završio osnovnu školu i četiri razreda gimnazije do 1904. godine kada mu je od moždanog udara umro otac. Morao se vratiti nazad u Sloveniju, gdje je živio sa svojim ujakom i peti razred je završio u Kranju, a sljedeća tri na Prvoj državnoj gimnaziji u Ljubljani. Poslije maturiranja 1908. počeo je studirati slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Pragu, ali nakon godinu dana prešao je na strojarstvo, da bude inženjer kao i njegov otac. Majka mu umire od raka 1910 u Beču.

Zrakoplovstvo

U razdoblju od 1910. do 1912. godine kao student je konstruirao jedrilicu nazvanu Galeb i dve letjelice s motorom Libela I i Libela II. U razdoblju od 1911. do 1918. bio je prvi slovenski profesionalni dizajner u zrakoplovnoj industriji. Radio je kao konstruktor u Trutnovu (Češka), Beču, Bečkom Novom Mestu i Budimpešti.

Vrativši se u domovinu 1918., bavio se raznim konstrukcijama, od kojih je mnoge patentirao. Za vrijeme fašističke okupacije Ljubljane u Drugom svjetskom ratu bio je više puta zatvaran i interniran. Poslije rata radio je kao savjetnik-konstruktor pri republičkim organima za prosvjetu i kulturu.

Sport

Stanko Bloudek je pionir u mnogim sportovima u Sloveniji. Godine 1909. sudjelovao je u osnivanju nogometnog kluba Hermes. U Ljubljanu prvi je donio pravu nogometnu loptu i kopačke. Nakon Prvog svjetskog rata radio je u sportskom društvu Ilirik i bio je jedan od vodećih ljudi kluba sve do 1941. Od nogometnog kluba napravio je sportsko društvo sa sekcijama za atletiku, plivanje, klizanje, hokej na ledu, a poslije 1945. i koturaljkanje.

Između 1925. i 1929. bio je među prvim slovenskim nogometašima, slovenski prvak u bacanju diska i višestruki prvak Jugoslavije u umjetničkom klizanju, a bio je i član rukovodstva jugoslovenske ekipe na Olimpijskim igrama 1928. u St. Moritzu. Djelovao je kao učitelj klizanja, kasnije i koturaljkanja, a bio je i vrstan planinar. Utro je put mnogim dotad nepoznatim sportskim granama u slovenske, a i u druge jugoslavenske klubove. Kao organizator i pokrovitelj, predavač, konzultant odgovoran je za početak i razvoj atletike, tenisa, plivanja, koturaljkanja, klizanja, hokeja, mačevanja, nogometa, skijanja i skijaških skokovima.

Bio je načelnik klizačkog odsjeka u Slovesnkom sportskom savezu odnosno Zimskosportskom savezu Jugoslavije, poslije oslobobođenja prvi predsjednik Fiskulturnog odbora Slovenije, predsjednik Saveza sa klizanje i koturaljkanje Slovenije i Jugoslavije, šef Konstrukcijskog biroa Saveza sportova Slovenije. Godine 1948. izabran je za člana Međunarodnog olimpijskog odbora.

Skijaška skakaonica na Planici.

U svijetu stekao je ugled izgradnjom i projektima raznih sportskih objekata (nogometna, hokejaška, teniska i druga igrališta, prvih uređaja za atletiku u Sloveniji, prva žičara za skijaše, betonska ploča za koturaljkanje, tribine i dr.) Po njegovim projektima izgrađen je 1929. prvi olimpijski plivački bazen u Ljubljani. Gradnju tog bazena pomogao je svojim doprinosom od 2,250.000 dinara.

Skijaški skokovi

Bloudek se nadaleko pročuo svojim originalnim konstrukcijskim zahvatima i izračunavanjima pravilnog profila skijaških skakaonica, među kojima u prvom redu Planice 1934., prve skakaonice za skijaške skokove preko 100 metara u svijetu. U Jugoslaviji je po njegovim projektima izgrađeno preko 50 skakaonica, a gradio ih je i u Austriji.

Kao takav bio je istaknuti ekspert Međunarodnog skijaškog saveza (FIS). Posljednjih godina života intenzivno se bavio projektiranjem zimskih visoko-planinskih centara u Jugoslaviji.

U spomen ovog velikana sporta u Sloveniji je od 1965. uvedena Bloudekova nagrada (nagrada i medalja) kao najviše nacionalno priznanje za dostignuća u sportu.