Srbi u Albaniji

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Srbi u Albaniji
Ukupno pripadnika
30.000 (procjena)[1]
Značajna područja naseljavanja
Jezik
srpski i albanski
Vjera
pravoslavci, muslimani, katolici

Srbi u Albaniji su jedna od tradicionalnih etničkih skupina u toj državi.

Povijest

Srbi imaju dugu tradiciju na teritoriju današnje Albanije, koja je tijekom povijesti bila djelomično ili u potpunosti dio srpskih srednjovjekovnih država.

Položaj Srba u Albaniji

Tijekom vladavine kralja Zoga i Envera Hoxhe, vršena je prisilna asimilacija i progon nealbanskog stanovništva, pa tako i Srba.[2] Uništavane su crkve, manastiri i drugi spomenici kao svjedočanstvo postojanja srpskog stanovništva u Albaniji.[3] Srbima su prisilno davana albanska imena i prezimena i ukidano pravo na vjeru, naciju, jezik i kontakt s maticom.[4] Tek je 2000. godine Srbima dozvoljeno da svojoj djeci daju nealbanska imena, ali ne i prezimena.[5][6]

Danas su Srbi zajedno s Crnogorcima u Albaniji priznati kao jedna srpsko-crnogorska nacionalna manjina.[7]

Obrazovanje

U Albaniji je 1925. godine postojala škola na srpskom jeziku, ali je dekretom kralja Zoga ona zatvorena 1935. godine. Tek je 2008. godine ponovno otvorena srpska škola, odnosno tečaj srpskog jezika, u Skadru, kada je albanska vlada odobrila izvođenje nastave na srpskom jeziku.[8][9] Planirano je otvaranje još jedne škole u Fieru u sklopu srpske udruge "Jedinstvo".[1]

Stanovništvo

Ne postoji točan podatak o broju Srba u Albaniji, jer je desetljećima bilo zabranjeno isticati pripadnost nekom drugom narodu osim albanskom, pa tako ni službena statistika Albanije ne vodi evidenciju o pripadnicima drugih etničkih skupina. Procjena je da u Albaniji živi oko 30.000 Srba i Crnogoraca.[1]

Poznati Srbi iz Albanije

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 (srp.) Mirjana Sretenović, Politika: Škola za Srbe na zapadu Albanije, objavljeno 3. studenog 2014., pristupljeno 20. srpnja 2016.
  2. ↑ (srp.) Srpski akademski krug: Srbi u regionu - Albanija, pristupljeno 20. srpnja 2016.
  3. ↑ (srp.) Boris Subašić, Večernje novosti: Skadar na Bojani: Sistematski uništavani srednjovekovni spomenici, izbrisani srpski tragovi, objavljeno 13. travnja 2015., pristupljeno 20. srpnja 2016.
  4. ↑ (srp.) Novica Đurić, Politika: Sve nam je bilo zabranjeno, objavljeno 15. lipnja 2015., pristupljeno 20. srpnja 2016.
  5. ↑ Radiotelevizija Srbije, Kvadratura kruga: Kako su Srbi postali Albanci, objavljeno 13. studenog 2010., pristupljeno 20. srpnja 2016.
  6. ↑ (srp.) Boris Subašić, Večernje novosti: Imena čuvana kao porodična tajna, objavljeno 9. travnja 2015., pristupljeno 20. srpnja 2016.
  7. ↑ (eng.) ECRI report on Albania, objavljeno 2. ožujka 2010., pristupljeno 20. srpnja 2016.
  8. ↑ (srp.) V.N., Večernje novosti: Ćirilično pismo preko Prokletija, objavljeno 28. svibnja 2016., pristupljeno 20. srpnja 2016.
  9. ↑ (srp.) Biljana Živković, Srpski list: Srbi severne Albanije, pristupljeno 20. srpnja 2016.