Sohnreyia
| Sohnreyia | |
|---|---|
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Rutaceae |
| Potporodica: | Cneoroideae |
| Tribus: | Spathelieae |
| Rod: | Sohnreyia K.Krause |
Sohnreyia je rod rutovki smješten u tribus Spathelieae. Prirodno područje ovoga roda je tropska Južna Amerika. [1]
Morfologija
Sohnreyia je rod neobičnih, palmi nalik grmova i vitkih stabala iz porodice Rutaceae. Većina vrsta razvija jedno nerazgranato deblo s upadljivim ožiljcima otpalih listova i krošnjom velikih listova skupljenih pri vrhu. Uglavnom su monokarpne: nakon dugog vegetativnog razdoblja jednom obilno procvjetaju i oplode se, a zatim ugibaju. Iznimka je Sohnreyia maigualidensis, prva poznata višekratno plodonosna vrsta roda, koja se katkad i grana.[2]
Listovi su naizmjenični i jednostruko perasti. Liske su nasuprotne do naizmjenične, papiraste do pomalo kožaste i cijela ruba; njihov broj vrlo je promjenjiv. Većina vrsta ima 7–24 para liski, dok ih S. maigualidensis ima samo 2–5 parova. Uz rub listova nalaze se izlučne šupljine, obilježje karakteristično za tribus Spathelieae.[2]
Cvatovi su najčešće vrlo velike vršne metlice, koje se razvijaju iznad lisne krošnje. U vrste S. maigualidensis mnogo su manji i mogu biti vršni ili pazušni. Cvjetovi su pravilni, bijeli do kremasti i uglavnom peteročlani. Lapova i latica je po pet; latice su slobodne i preklapajuće. Prašnika je pet; niti su slobodne, često spljoštene, krilate i dlakave. Nektarijski disk nalazi se ispod plodnice.[2]
Plodnica je građena od dvaju, rijetko triju sraslih karpela, s po jednim sjemenim zametkom u svakome. Plod je jajasta do spljošteno kuglasta dvo- ili trokrilna samara. Krila su najčešće šira od sjemenonosnoga dijela ploda, a u usplođu nema izlučnih šupljina. Sjemenke su bez endosperma, sa zaobljenim zelenim zametkom. Tim se obilježjima Sohnreyia razlikuje od bliskoga karipskog roda Spathelia, koji ima crvene ili ružičaste cvjetove, uže krilo ploda, izlučne šupljine u plodu i sjemenke s endospermom.[2]
Rasprostranjenost
Rod je prirodno rasprostranjen u tropskoj Južnoj Americi, od Kolumbije i Venezuele preko Perua i Bolivije do sjevernoga i zapadno-središnjega Brazila. Danas obuhvaća pet prihvaćenih vrsta: S. excelsa, S. giraldoana, S. maigualidensis, S. terminalioides i S. ulei.[2]
Tipska vrsta: Sohnreyia excelsa K.Krause. Sinonim roda: Diomma Engl. ex Harms.
Ostalo
Rod je ponovno uspostavljen 2011. za južnoameričke vrste koje su prije bile uključene u široko shvaćeni rod Spathelia. Molekularna istraživanja pokazala su da su južnoameričke vrste zasebna skupina, dok prava Spathelia obuhvaća karipske vrste.[2]
Vrste
- Sohnreyia excelsa K.Krause
- Sohnreyia giraldoana (Parra-Os.) Appelhans & Kessler
- Sohnreyia maigualidensis J.R.Grande & Kallunki
- Sohnreyia terminalioides (A.H.Gentry) Appelhans & Kessler
- Sohnreyia ulei (Engl. ex Harms) Appelhans & Kessler
Sinonimi
Heterotipski:
- Diomma Engl. ex Harms in Notizbl. Bot. Gart. Berlin-Dahlem 11: 282 (1931)