Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Slavko Batušić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Slavko Batušić
Datoteka:Slavko Batusic.jpg
Rođenje 2. lipnja 1902.
Novska, Hrvatska
Smrt 25. travnja 1979.
Zagreb, Hrvatska
Zanimanje književnik, teatrolog, leksikograf i prevoditelj
Period pisanja 1920. do 1978.
Portal o životopisima

Slavko Batušić (Novska, 2. lipnja 1902. - Zagreb, 25. travnja 1979.), hrvatski književnik, publicist, teatrolog, predavač, povjesničar umjetnosti i redatelj.

Životopis

Slavko Batušić je studirao u Zagrebu i Parizu. U zagrebačkom je Hrvatskom narodnom kazalištu djelovao od 1921. kao tajnik, redatelj i dramaturg, a poslije Drugog svjetskog rata vodio je Arhiv i muzej HNK. Jedan je od utemeljitelja i prvih voditelja zavoda za književnost i teatrologiju JAZU, a bio je i profesor na Akademiji za kazališnu umjetnost (danas Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu), te glavni urednik Enciklopedije likovnih umjetnosti i Bibliografije rasprava i članaka Leksikografskog zavoda. Njegov doprinos hrvatskoj umjetnosti su bili njegovi putopisi (kao putopisac je među najpoznatijima u hrvatskoj književnosti), pjesme, novele, romani, drame i kazališne studije (koje ga svrstavaju u red najistaknutijih hrvatskih teatrologa). Za potrebe HNK prevodio je dramske tekstove i libreta. Predavao je i na glumačkim učilištima.

Od 1920. do 1978. kontinuirano se bavio opusom Miroslava Krleže. Kritički je i teatrografski obradio veći dio Krležina dramskog opusa (osobito scenografije i interprete), napisao je osvrt na »domobransku historiju« u paraleli s Crnjanskim, pozabavio se i lirikom (Balade Petrice Kerempuha). Njegov pristup Krleži odlikuje se »vrijednošću detaljne informacije, korektnog opisa, dokumentarnog prikaza, filološke akribije« (S. Lasić). Batušićeva je kritička prisutnost među Krležinim suvremenicima trajala najduže: osim u tekstovima, očitovala se i prihvaćanjem odgovornih redaktorskih poslova u enciklopedijskim edicijama pod Krležinim vodstvom. Premda je u izvjesnom smislu njegov odnos s Krležom zadan perspektivom Benešića i Gavelle, Batušić ne dijeli njihovu suzdržanost u naklonosti, ali ni ne biva žrtvom odanosti krležijanstvu.[1]

Djela

Izvori

  1. LZMK / Krležijana: Batušić, Slavko, pristupljeno 13. srpnja 2014.

Vanjske poveznice