Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sjetva

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Sjetva sijačicom.

Sjetva je sijanje sjemena različitih biljnih vrsta. Sjetva se obično obavlja na početku vegetacije (proljetna sjetva) ili pri kraju vegetacije (jesenska sjetva). Vrijeme sjetve ovisi i o pojedinoj biljnoj vrsti.

U proljeće se sije, kada dođe do odgovarajuće temperature i vlažnosti tla. U previše hladnom tlu sjeme klije presporo ili uopće ne klije. Prije sjetve tlo se priprema poljoprivrednim radovima kao što su: oranje, drljanje, tanjuranje, čime se tlo usitnjava, rahli i prozračuje. Dodaju se i gnojiva, koja prihranjuju tlo. Mogu biti prirodna gnojiva poput stajskog gnoja ili umjetna (NPK (natrij-fosfor-kalij), Urea, KAN).

Sjetva se obavlja strojevima kao što su sijačice, strojevi za hidrosjetvu ili rjeđe ručno. Sjeme se prije sjetve obrađuje i tretira protiv bolesti najčešće u proizvodnim pogonima i dolazi u trgovine spremno za sjetvu.

Kada se sjetva obavlja u jesen, biljka ima vremena za razvoj korijenovog sustava i spremnije dočeka proljeće. U jesen se sade vrste, koje mogu preživjeti mraz, snijeg i zimsku studen poput pšenice.

Sijanje strojeva povećava brzinu i točnost. Osim poljoprivrednih kultura sije se i sjeme šumskih vrsta drveća, sjeme cvijeća i dr. Za neke vrste drveća, prije sjetve potrebno je učini predsjetvenu pripremu. Dubina sjetve ovisi o vrsti.

U Hrvatskoj se najviše siju: pšenica, kukuruz, ječam, sjeme povrtlarskih kultura, raž, soja, zob i dr.