Ajsori
 |
Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu. Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika. |
Ajsori (Sirjaci, Asirci; sirski ܐܫܘܪܝܐ , Sūrayĕ / Sūryōyĕ / Atūrayĕ) Sirjaci[1], vidi nazivi za sirske kršćane), semitski narod, prirođen u Zapadnoj Aziji[2][3], navodno akadskog podrijetla, naseljen u Iraku, Siriji, Libanonu, Armeniji, Gruziji, Iranu kao i po prekomorskim i europskim zemljama gdje su mnogi iselili. Većina Ajsora (Sirjaka) danas kao glavnim jezikom ili drugim jezikom govori novoaramejskim asirskim koji ima mnogo dijalekata; međutim se i oni koji govore arapski jasno razlikuju od većine stanovništva u svojim regijama (arapskog, turskog, kurdskog) činjenicom da su kršćani.
Govore neoaramejskim jezicima: asirskim novoaramejskim, kaldejskim novoaramejskim i turoyom. Po vjeri su većinom kršćani, prije svega sirski a u manjini i protestanti.
Neki od njih se izjašnjavaju kao Aramejci,[4] ili kao Kaldejci.[5] Govornici su suvremenog aramejskog jezika kao i primarnih jezika zemalja boravka,[6] Asirci su sirski kršćani koji tvrde za se da potječu od Asirije, jedne od najstarijih civilizacija na svijetu, koja datira do 2500. pr. Kr. u drevnoj Mezopotamiji.[7]
Ime
Podrobniji članak o temi: Sukob oko imena Asirac, Aramejac, Sirjak, Kaldejac i FeničaninDvojba oko imena nije samo na egzonime "Asirac" ili "Aramejac", nego se to prenosi i na neoaramejski. Za samooznačavanje "aramejska" frakcija iz Turske i Sirije služi se riječju Sūryāyē (ܣܘܪܝܝܐ) i Ārāmayē (ܐܪܡܝܐ), dok "asirska" frakcija iz Iraka, Irana, sjeveroistočne sirije i jugoistočne Turske ustraje na Āṯūrāyē (ܐܬܘܪܝܐ) ali također prihvaća ime Sūryāyē (ܣܘܪܝܝܐ).
Domovina
Plemenska područja koja tvore asirsku domovinu su dijelovi današnjeg sjevernog Iraka, jugoistočne Turske, sjeverozapadnog Irana i mlađeg postanka, sjeveroistočne Sirije.[8][9] Većina je iselila u druge krajeve svijeta, uključujući Sjevernu Ameriku, Levant, Australiju, Europu, Rusiju i Kavkaz tijekom 20. stoljeća. Na emigriranje su ih nagnali strahotni događaji poput Diyarbakirski masakri 1894. - 1896. kad je pobijeno 25.000 Armenaca i Asiraca, genocid nad Asircima (istovremen s genocidima nad Armencima i Grcima) tijekom Prvoga svjetskog rata koji su počinili Osmansko Carstvo i njegova saveznička kurdska plemena te šemelski masakr koji je sprovela Kraljevina Irak 1933., iranska revolucija 1979., arapske nacionalističke baatističke mjere u Iraku i Siriji, uspon ISIL-a i njegovo osvajanje većeg dijela Ninivske ravnice.[10][11] Zbog terora ISIL-a i drugih radikalnih islamista kršćani iz Mosula i Ninive morali su u zbjeg u Kurdistan.[12]
Ajsorski genocid
Podrobniji članak o temi: Asirski genocidNad Ajsorima je 1915. – 1916. godine proveden tzv. Asirski genocid (zvan Sayfo i Seyfo, sirski ܩܛܠܥܡܐ ܣܘܪܝܝܐ ili ܣܝܦܐ ), kojega su provodili mladoturci paralelno s Armenskim genocidom i Grčkim; dapače su Ajsori i Armenci živjeli na istom zemljopisnom prostoru. Tako je u turskoj pokrajini Diyarbakiru smanjen broj Asiraca sa 100 tisuća prije I. svjetskog rata na 28 tisuća 1918. godine (istovremeno je broj Armenaca u toj pokrajini smanjen sa 72 tisuće na 3 tisuće).[13] Među kasnijim progonima u 20. stoljeću, poznat je simelski masakr (ܦܪܡܬܐ ܕܣܡܠܐ;Premta d-Simele) u kolovozu 1933., u gradiću u sjevernom Iraku, u kojem je poklano preko 3000 Ajsora [14], a onda su slično prošla i 63 ajsorska sela u provincijama Dohuku i Mosulu, u kojima danas poglavito žive Kurdi. Masakre nad Ajsorima bilježi se i ranije, tako 1900. godine od strane Osmanlijskih Turaka i Kurda.
Vjera
Ajsori su kršćani, a uz Uskrs i Božić slavi se ajsorska Nova godina koju nazivaju Akitu. Oko tri četvrtine Ajsora pripadaju Kaldejskoj katoličkoj Crkvi i Sirijskoj Katoličkoj Crkvi koje su obje u punom crkvenom zajedništvu sa Svetom Stolicom; preostali uglavnom pripadaju Sirijskoj Pravoslavnoj Crkvi. Manjina Ajsora su protestanti, a većina su kršćani koji su pripadnici istočnog i zapadnog sirskog liturgijskog obreda.[15] Crkve koje tvore Istočni sirski obred su Asirska Crkva Istoka, Stara Crkva Istoka i Kaldejska Katolička Crkva. Crkve zapadnosirskog obreda su Sirska Pravoslavna Crkva i Sirska Katolička Crkva. Obje liturgije služe se klasičnim sirskim kao liturgijskim jezikom. Asircima su kršćanstvo donijeli u 1. stoljeću po Kristu apostoli Toma i Tadej.[16]
Distribucija
Prema SIL-u populacija Ajsora iznosi 4,250.000 (1994.). U sjevernom Iraku se bilježi tek 30.000 govornika aramejskog jezika, no etnička populacija je daleko veća, oko 700.000; na području Armenije ima 15.000 Ajsora, od kojih 3000 govori ajsorskim; u Siriji 700.000 (30.000 govornika; 1995.); u Iranu 80.000 (1994.; od toga 10 do 20 tisuća govornika); Gruzija 14.000 (3000 govornika, 1994.). Značajni dio živi i po mnogim drugim državama: Australija, Austrija, Azerbajdžan, Belgija, Brazil, Kanada, Cipar, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Libanon, Nizozemska, Novi Zeland, Rusija (Europa), Švedska, Švicarska, Turska (Azija), UK, SAD.
Ukupna brojka procjenjuje se od 2,000.000[17][18][19][20][21][22] do 4.000.000 pripadnika.[23][24] Brojčana razdioba po državama je ovakva:
U iseljeništvu:
- SAD 320.000–400.000[17][18][33]
- Švedska 150.000+ [34]
- Njemačka 70.000–100.000[35][36]
- Libanon 52.000–200.000[17][37][33][27]
- Australija 46.217[38]
- Jordan 44.000–60.000[39][27]
- Kanada 32.000[17][40]
- Nizozemska 20.000[41]
- Francuska 16.000[42]
- Belgija 15.000[41]
- Rusija 15.000[43]
- Danska 10.000[41]
- Brazil 10.000[41]
- Švicarska 10.000[41]
- Grčka 6.000[44]
- Gruzija 3.299[45]
- Ukrajina 3.143[46]
- Italija 3.000[41]
- Armenija 2.769[47]
- Meksiko 2.000[33]
- Novi Zeland 1.497[48]
- Izrael 1.000[49]
- Kazahstan 350[50]
- Finska 300[51]
Ajsori danas
Uslijed aktualnih ratnih zbivanja u Iraku i Siriji, od 2003. godine broj Ajsora u tom području svijeta oštro opada, te se smatra da ih se u zadnjih desetak godina preko 70 posto raselilo u prekomorske zemlje. Ovaj je proces praćen nezainteresiranošću međunarodne zajednice i medija.[52][53]
Izvori
- ↑ Za uporabu izraza "Sirjak", pročitaj:
- John A. Shoup, Ethnic Groups of Africa and the Middle East: An Encyclopedia, str. 30
- Nicholas Aljeloo, Who Are The Assyrians?
- UNPO Assyria
- Steven L. Danver, Native Peoples of the World: An Encyclopedia of Groups, Cultures and Contemporary Issues, str. 517
- James Minahan, Encyclopedia of the Stateless Nations: A–C, str. 205–206.
- ↑ Za Asirce prirođene Bliskom Istoku, pročitaj
- Mordechai Nisan, Minorities in the Middle East: A History of Struggle and Self-Expression, str. 180.
- James Minahan, Encyclopedia of the Stateless Nations: A–C, str. 206.
- Carl Skutsch, Encyclopedia of the World's Minorities, str. 149.
- Steven L. Danver, Native Peoples of the World: An Encyclopedia of Groups, Cultures and Contemporary Issues, str. 517.
- UNPO Assyria
- Richard T. Schaefer, Encyclopedia of Race, Ethnicity, and Society, str. 107.
- ↑ James Minahan, Encyclopedia of the Stateless Nations: A–C, str. 205–209.
- ↑ Za uporabu riječi Aramejac, pročitaj:
- Donabed & Mako, Identity of Syrian Orthodox Christians, str. 72.
- Nicholas Aljeloo, Who Are The Assyrians?
- John A. Shoup, Ethnic Groups of Africa and the Middle East: An Encyclopedia, str. 30.
- ↑ Za uporabu riječi Kaldejac, pročitaj:
- John A. Shoup, Ethnic Groups of Africa and the Middle East: An Encyclopedia, str. 3.0 [1]
- Nicholas Aljeloo, Who Are The Assyrians? [2]
- Mordechai Nisan, Minorities in the Middle East: A History of Struggle and Self-Expression, str. 180 [3]
- UNPO Assyria [4]
- Steven L. Danver, Native Peoples of the World: An Encyclopedia of Groups, Cultures and Contemporary Issues, str. 517 [5]
- ↑ Carl Skutsch, Encyclopedia of the World's Minorities, str. 149
- ↑ A. Leo Oppenheim (1964) Ancient Mesopotamia. https://oi.uchicago.edu/sites/oi.uchicago.edu/files/uploads/shared/docs/ancient_mesopotamia.pdf.
- ↑
• Nepoznat parametar:
ref - ↑ Carl Skutsch (2013) Encyclopedia of the World's Minorities. https://books.google.com/books?id=yXYKAgAAQBAJ&pg=PA149.
- ↑ http://www.aina.org/news/20160721201009.htm
- ↑ Documenting The Crisis In The Assyrian Iranian Community.
- ↑ EWTN-ov katalog. Voices of the Persecuted: Nineveh's Christians in Exile (pristupljeno 29. veljače 2020.)
- ↑ Gaunt, David. Massacres, Resistance, Protectors: Muslim-Christian Relations in Eastern Anatolia during World War I. Piscataway, N.J.: Gorgias Press, 2006, str. 433.
- ↑ Iraqi Assyrians a Case Study for Government Intervention
- ↑ Za Asirce kao kršćane, pročitaj
- Joel J. Elias, The Genetics of Modern Assyrians and their Relationship to Other People of the Middle East [6]
- Steven L. Danver, Native Peoples of the World: An Encyclopedia of Groups, Cultures and Contemporary Issues, str. 517
- UNPO Assyria
- James Minahan, Encyclopedia of the Stateless Nations: A–C, str. 209
- ↑ Irak – zemlja svetaca i mučenika
- ↑ 17,0 17,1 17,2 17,3 17,4 17,5 17,6 • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiwebInformation sourced from Annuario Pontificio 2016 edition
- ↑ 18,0 18,1 18,2 18,3 18,4
• Parametar
chapternije dopušten u klasibook - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ Holy Apostolic Catholic Assyrian Church of the East — World Council of Churches. www.oikoumene.org 0.
- ↑ 21,0 21,1 21,2 CNEWA - The Assyrian Church of the East. www.cnewa.org 0.
- ↑ 22,0 22,1
• Nepoznat parametar:
first1
• Nepoznat parametar:last1 - ↑ "Assyria". Unrepresented Nations and Peoples Organization. unpo.org.
- ↑ Who are the Assyrians. www.nineveh.com 0.
- ↑ • Nepoznat parametar:
last1
• Nepoznat parametar:first1 - ↑ 26,0 26,1 • Nepoznat parametar:
last1 - ↑ 27,0 27,1 27,2 27,3 Understanding recent movements of Christians from Syria and Iraq to other countries across the Middle East and Europe. www.aina.org 0.
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ Assyrians: Frequently Asked Questions. www.aina.org 0.
- ↑ 30,0 30,1 Ishtar: Documenting The Crisis In The Assyrian Iranian Community. aina.org 0.
- ↑ Refworld – World Directory of Minorities and Indigenous Peoples - Turkey : Assyrians. Refworld 0.
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ 33,0 33,1 33,2 Brief History of Assyrians. www.aina.org 0.
- ↑ • Nepoznat parametar:
last1
• Nepoznat parametar:first1 - ↑ "Diskussion zum Thema 'Aaramäische Christen' im Kapitelshaus" Borkener Zeitung (nje.) (archived link, 8 October 2011)
- ↑ 70.000 Syriac Christians according to REMID (of which 55.000 Syriac Orthodox).
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Nepoznat parametar:
deadurl
• Nepoznat parametar:archiveurl
• Nepoznat parametar:archivedate
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ Jordan Should Legally Recognize Displaced Iraqis As Refugees, AINA.org. Assyrian and Chaldean Christians Flee Iraq to Neighboring Jordan, ASSIST News Service
- ↑ • Nepoznat parametar:
authors
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ 41,0 41,1 41,2 41,3 41,4 41,5 • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
lastnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametarnewspapernije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ • Nepoznat parametar:
dead-url
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ State statistics committee of Ukraine – National composition of population, 2001 census (Ukrainian)
- ↑ 2011 Armenian Census
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ The ethnic origin of Christians in Israel. parshan.co.il 0.
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ "Thousands of Assyrian Americans Rally for Persecuted Christians of Iraq", Anugrah Kumar za "Christian Post" 11.8.2014.
- ↑ "Is history repeating itself?", Abbey Mikha za "Assyrian Genocide Research Center", 31.7.2014.